Naslovna Info Gradiška Profesorica iz Gradiške sa porodicom pokrenula mini siranu: “Čuvamo tradicionalnu recepturu od...

Profesorica iz Gradiške sa porodicom pokrenula mini siranu: “Čuvamo tradicionalnu recepturu od zaborava”

Mlijeko otkupljuju od malih lokalnih proizvođača, te tako i njima pomažu da održe svoj posao.

Često čujemo da za mlade ljude u našoj zemlji postoje samo dvije opcije – biti dio budžetarijata ili otići. Treća opcija – rad kod privatnika, nije primamljiva zbog niskih plata u realnom sektoru, dok o četvrtoj – pokretanju vlastitog biznisa, rijetko ko i razmišlja.

Na sreću, ima dosta mladih ljudi koji ruše ove stereotipe i pokazuju da se i u Bosni i Hercegovini itekako isplati ostati i pokrenuti nešto svoje. Među njima je i Aleksandra Malešević, vlasnica novog gradiškog brenda – Kozara sirevi. Da se, zajedno sa svojom porodicom, upusti u ovu poslovnu avanturu nije je spriječilo ni to što proizvodnja sira nema baš nikakve veze sa njenom strukom – Aleksandra je profesorica srpskog i italijanskog jezika i sudski tumač za italijanski jezik.
Kako priča za BUKU, posla u struci nije bilo, kratko je predavala srpski jezik kao zamjena u jednoj osnovnoj školi, tako da je odlučila nešto poduzeti.

Za odluku da pokrenu upravo siranu presudna je bila ljubav prema domaćoj hrani, kulturi upotrebe mliječnih proizvoda u gastronomiji zemalja koje su ona i njena porodica posjećivali, ali prije svega želja da sačuvaju tradiciju ovih prostora od zaborava, te doprinesu turističkom razvoju Gradiške.

Priča je počela u novembru 2019. godine, kada je porodica Malešević registrovala djelatnost, a za siranu odabrala objekat u Donjim Podgradcima, u zaseoku Šor, gdje je nekada bila otkupna stanica. Ovo mjesto je sa razlogom odabrano, jednim djelom zbog njegove prošlosti, a drugim jer za njega znaju svi iz sela, ali i brojnih okolnih mjesta. Nakon adaptacije prostora, nabavljanja mehanizacije, te brojnih edukacija na koje su išli, sredinom 2020. godine iz porodične sirane izlaze i prvi sirevi, svi rađeni od punomasnog mlijeka. 

“Imamo zaposlenu jednu radnicu, koja nam je velika pomoć i podrška. Takođe, po potrebi pomognu i članovi moje porodice. Mlijeko otkupljujemo od malih lokalnih proizvođača, koji na poluintenzivan način uzgajaju goveda. Nekada imamo proizvodnju svaki dan, nekad ne, sve zavisi od vrste sira, količine kupljenog mlijeka i zahtjeva tržišta. Ali ako bi govorila o nekoj prosječnoj proizvodnji na dnevnom nivou, to je oko 40 kilograma”, priča za naš portal Aleksandra.

Recepturi su, dodaje, posvetili najviše vremena. Bilo im je izuzetno važno da, koristeći savremenu tehnologiju, dobiju onaj ukus bakinog sira i skorupa, odnosno kajmaka, koji je sve nas još u detinjstvu mamio za trpezu. I upravo komentari kao što je “e ovako je moja baka pravila” daju im potvrdu da su uspeli u namjeri.

Ova porodična sirana proizvodi trajne i polutrajne proizvode tako da se u prodaji mogu naći kozaračka kriška, krem sir, kozarački skorup, sir u maslinovom ulju sa začinima, te surutka koja je sve više tražena, budući da se uveliko razvija svijest o zdravoj ishrani. A za specijalizovane prodavnice, restorane i hotele takođe rade polutvrde i tvrde sireve.

Govoreći o procesu proizvodnje sireva, Aleksandra nam kaže da za proizvodnju zrelih sireva u sklopu sirane postoje odvojene prostorije. Temperatura skladištenja sira je 4°C, a temperatura i vlažnost komore za zrenje zavisi od tipa sira i faze zrenja. Proces njege sireva izgleda tako da se sirevi u prvoj fazi premazuju te okreću po nekoliko puta dnevno i pregledaju, zavisno opet od tipa sira, a kasnije se sirevi okreću jednom sedmično.

Na pitanje može li se živjeti od domaće sirane, naša sagovornica nam kaže da, iako je u prošloj godini korona napravila ogromne probleme koji su uticali na potrošnju sireva u restoranima, smatra da jedna porodica može solidno od toga da živi: “Mi smo se još u samom početku suočili sa pandemijom korona virusa i svim poteškoćama koje su zbog toga nastale, tako da živimo od drugih poslova, ali polako napredujemo svakim danom.” 

Za sada se proizvodi porodice Malešević mogu pronaći u Kući Lijevča i Potkozarja, marketima Fortuna i Zoki komerc, ali i po restoranima i hotelima, čijim gostima je izuzetno važan kvalitet proizvoda.

Na kraju razgovora za BUKU Aleksndra ističe da bez projekta STARTAP SRPSKA ne bi uspjeli da realizuju ovu ideju: “Proizvodnja sira i mliječnih proizvoda je izuzetno precizan, delikatan, ali i skup projekat. Stoga nam je od izuzetne važnosti bila finansijska podrška Zavoda za zapošljavanje, ali i svaka pomoć i podrška koju smo dobili od resornog ministarstva, ali i gradske uprave.”

Izvor: Buka / Tatjana Čalić

Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Instagram i Youtube i preuzmite besplatnu Android aplikaciju Moja Gradiška“.