Struktura privrede na području Gradiške se već duži niz godina ne mijenja, a vodeće grane u privredi su prerađivačka industrija tekstilni, metalni i drvni sektori. O potencijalima privrede, poljoprivrede, turizma, trenutnim i budućim projektima, razgovarali smo sa direktorom Razvojne agencije Gradiška, Bogdanom Vicanovićem.
- Prošlo je skoro 5 godina kako je Razvojna agencija Gradiške (RAGA) osnovana. Koliko ste zadovoljni učinjenim u proteklom period i koliko je sredstava iz EU fondova povučeno?
VICANOVIĆ: Za ovih pet godina postojanja, Razvojna Agencija Gradiška se profilisala kao ustanova koja je 100% u funkciji Lokalnog ekonomskog razvoja. Od osnivanja pa do danas u kontinuitetu pružamo podršku u pripremi projektnih prijedloga za domaće, međunarodne i EU donatore, na prvom mjestu za Gradsku upravu, Javne ustanove i Javna preduzeća, ali veliki doprinos smo dali i unapređenju poslovanja mnogobrojnih privrednih subjekata na području našeg grada. U prilog ovome ide u i činjenica da smo od osnivanja pa do danas obezbijedili preko 7,5 miliona KM grantovskih sredstava za projekte koji su se implementirali na području grada ili će se implementirati u narednom periodu. Možemo zaključiti da smo zadovoljni našim radom, ali to nas samo dodatno motiviše da u narednom periodu budemo još bolji i da ostavrimo još bolje rezultate.
- Gradiška, kao grad koji želi da razvija turizam koliko se na tom planu uradilo?
VICANOVIĆ: Gradiška definitivno posjeduje određene potencijale u ovom sektoru koji do sada nisu iskorišteni ili su jako malo korišteni. Tu prije svega mislim na ruralni turizam u okviru kojeg se pruža veliki potencijal. Tome u prilog ide i sve veći broj seoskih domaćinstava i poljoprivrednih gazdinstava koji svoje aktivnosti usmjeravaju upravo prema ovoj oblasti. Gradiška ima dva velika potencijala koje treba iskoristiti, a to su Rijeka Sava i potkozarski dio naše opštine koji posjetiocima pruža fenomanalne prirodne ljepote.
- Znajući da ovo područje prepoznatljivo po prirodnim ljepotama, rijekama, planinama, domaćom proizvodnjom, šta je potrebno uraditi da bi se ubrzao razvoj turizma na području Gradiške?
VICANOVIĆ: Na prvom mjestu svima onima koji žele da se bave nekim vidom turizma, potrebno je u kontiniutetu predstavljati potencijale koje imamo, ali I prilike koje se pružaju da bi se sve to iskoristilo na pravi način. Gradiška tradicionalno nije turistički grad, s toga treba razumjeti i činjenicu da postoji određeno nepovjerenje prema turizmu, ali to nas ne treba obeshrabriti da prirodne ljepote, rijeke i planine ne stavimo u funkciju razvoja našeg grada. Ono što Agencija radi konstantno jeste promocija javnih poziva koji su upravo usmjereni na podršku onima koji žele da se bave turizmom. U tom segementu svakako treba pohvaliti u JU “Turistička organizacija” Gradiška koja istinski radi na promociji turizma i prilika koje se pružaju. Naravno, važan faktor u svemu ovome je i Gradska uprava grada Gradiška koja je u posljednje dvije godine implementirala nekoliko projekata koji su se odnosili na razvoj turizma, a neki od njih su finansiranii sredstvima EU.
- Koje sektore privrede vidite kao razvojnu šansu Gradiške?
VICANOVIĆ: Tekstilni, metalni i drvni sektori su oni koji trenutno imaju najviše potencijala, ako gledamo sa aspekta saradnje sa Razvojnom agencijom Gradiška. Mi smo u prethodnom periodu za ova tri sektora obezbijedili oko 1,5 miliona KM grantovskih sredstava od strane domaćih, međunarodni i EU donatora. To samo potvrđuje da je i fokus donatora upravo na ovim sektorima. Ovdje bi svakako istakao naše dvije srednje škole koje aktivno učestvuju u kreiranju boljih privrednih uslova. Veliki doprinos je dala JU “Tehnička škola Gradiška”, koja učestvuje u mnogobrojnim projektima koji za cilj imaju povezivanje sistema obrazovanja i privrede. Na žalost, ne možemo se pohvaliti sa puno uspjeha u sektoru poljoprivrede, najviše zbog male spremnosti naših poljoprivrednih proizvođača da učestvuju u javnim pozivima. Kada kažemo nisu spremni, tu prije svega mislimo na uslove koje poljoprivredni proizvođači treba da ispune, a koji su više bliži onima u zemljama EU nego nama. Na ovaj problem smo ukazivali i donatorima, i sada već postoje naznake “spuštanja kriterijuma”, što će nadamo se popraviti stanje u ovom sektoru.
- Koliko se preduzetnici javljaju Razvojnoj agenciji?
VICANOVIĆ: Podrška koju pruža Agencija je itekako interesantna za naše privrednike. Do osnivanja Agencije, privrednici su jako malo učestvovali u projektima koji se finansiraju prije svega od strane EU donatora. Upravo kroz našu podršku velikom broju preduzeća smo otvorili vrata ovih fondova i danas se možemo pohvaliti da je Grad Gradiška jedan od aktivnijih u povlačenju sredstava za ovaj sektor. Sve je to dovelo da “popularizacije” ovih aktivnosti, tako da svakim danom imamo sve više interesovanja od strane privrednika za učešće u nekim od javnih poziva.
- Koliko podrške RAGA dobija od EU? Ko su Vam bitni partneri-zemlje sa kojima sarađujete? O kakvim je projektima riječ i koliko su oni značajni u ukupnom razvoju Gradiške?
VICANOVIĆ: EU je i dalje najveći donator u BiH, putem IPA III instrumenta, te pojedinačnih Programa EU u kojima mi imamo pravu učešća. Akcenat stavljamo na Program prekogranične saradnje Interreg Hrvatska-BiH-Crna Gora 2021-2027, te tri Programa transnaconalne saradnje Interreg Dunav, Mediteran i Adrion. Za učšče u ovim programima potrebna su široka partnerstva, koja uključuju i one iz zemalja EU. S tim u vezi Grad Gradiška ima jako dobru saradnu sa partnerima iz Hrvatska, Slovenije, Italije, Grčke, Češke i drugih zemalja. U Gradišci su u posljednje tri godine implementirana tri projekta finansirana sredstvima CBC HR-BiH-CG 2014-2020, jedan projekat u okviru Interreg Adrion, te brojni projekti u okviru Projekata EU4Business, EU4Agri i drugih. Ovi projekti su pokrivali razne oblasti, od turizma, privrede, kulture, osnivanja Gorske službe spasavanja, te uspostavljanja dva jako bitna centra u okviru Razvojne agencije Gradiška, i to Centra za istraživanje i razvoj proizvoda od drveta i HUB-a 078.
- Nedavno se boravili u Briselu, možete li sa nama podijeliti to iskustvo?
VICANOVIĆ: Posjete Briselu su nešto što bi sve Razvojne agencije trebale češće da rade. Svima je poznato da su najvažnije institucije Evropske unije upravo u tom gradu, a to znači da se tamo mogu dobiti bitne informacije, upoznati ljudi, stvoriti partnerstva, što dugoročno može donijeti mnogo lokalnim zajednicama. Jasno je vidljivo da Brisel pruža podršku Bosni i Hercegovini na putu u EU, ali istovremeno daje obaveze koje mi moramo da ispunimo na tom putu. Na žalost u ovom trenutku u pored toga što smo dobili zvanično status kandidata za članstvu EU, nećemo biti u prilici da koristimo neka značajanija sredstva u odnosu na ona koja su nam do sada bila bna raspolaganju, sve dok se sredimo stanje u „našem dvorištu“ po pitanju koordinacije procesa EU integracija, a samim tim i u segmentu IPA III fondova. Ono što treba istaći jeste da smo dobili jako korisne informacije koje nama kao predstavnicima lokalnih zajednica mogu biti jako korisne, a odnose se upravo na jače i veće učešće u procesu programiranja sredstava IPA III.
- Koje će biti aktivnosti Razvoje agencije Gradiške u narednom periodu?
VICANOVIĆ: Agencija će i u narednom periodu nastaviti da radi ono zbog čega je i osnovana, a to je da priprema projekte na prvom mjestu za Gradsku upravu i njene JU I JP, a nakon toga i za privredu. Maksimalno ćemo koristiti sve dostupne fondove, ali ćemo i nastojati da u saradnji sa Gradskom upravom otvaramo vrata i novih bilateralnih donatora, a sve u cilju razvoja našeg grada u svim njegovim segmentima.
Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Instagram i Youtube i preuzmite besplatnu Android aplikaciju “Moja Gradiška“.