Vaskrs je najveći hrišćanski praznik kojim se proslavlja pobjeda sina Božjeg nad smrću.
Praznuje se u prvu nedjelju poslije punog Mjeseca koja je na sam dan proljećne ravnodnevnice ili neposredno poslije nje. S obzirom na to da je pokretni praznik, Vaskrs najranije može da padne 4. aprila, a najkasnije 8. maja.
Na Veliki petak, uoči Vaskrsa, vjerujući narod prisjeća se događaja koji su neposredno prethodili Hristovom raspeću. To su izvođenje Isusa Hrista pred sud Pontija Pilata, neuspio pokušaj da Ga optuže, kao i vikanje judejskog naroda: “Razapnite Ga”, nošenje krsta kroz grad, na putu prema Golgoti i na kraju razapinjanje.
U petak uveče Isus Hristos je predao duh svoj Bogu, i crkva se na večernjem bogosluženju sjeća skidanja sa krsta. U hramovima se u popodnevnim časovima iznosi plaštanica, odnosno platno na kome je prikazano skidanje Hrista sa krsta i polaganje u grob. Plaštanicu vjernici cjelivaju sve do Vaskrsa, a postavlja se na posebno ukrašen sto, ispred oltara. Poslije Velikog petka slijedi Velika subota, drugi dan hrišćanske žalosti. Taj dan vjernici obilježavaju u molitvi i tišini.
U nedjelju proslavlja se dan kada je Hristos vaskrsao iz mrtvih. Svojim vaskrsenjem, svojom pobjedom Hristos je svim dobrim ljudima od Adama i Eve do posljednjeg čovjeka na zemlji darovao vječni život. U pravoslavnim crkvama se na Vaskrs otvaraju Carske dveri na oltaru čime se simbolično ukazuje da je Isus svojim vaskrsenjem pobijedio tamu i smrt i otvorio rajska vrata i put spasenja čitavom ljudskom rodu.
Prema jevanđeljima, događaj se zbio na grobu Hristovom, a radosnu vijest je ženama mironosnicama, Mariji Magdaleni i drugoj Mariji, saopštio anđeo blagovjesnik Gavrilo.
“A lice njegovo bejaše kao munja i odelo njegovo kao sneg”, zapisao je jevanđelist Matej opisujući arhangela Gavrila koji sjedi na “grobnom kamenu” i pokazuje prstom na prazan grob. “Ne bojte se vi, jer znam da Isusa raspetoga tražite. Nije ovde, jer ustade kao što je kazao”, zapisano je u Jevanđelju po Mateju, a slično i u drugim jevanđeljima.
Simbol proslave su jaja, koja se boje uglavnom u crveno i ukrašavaju najčešće na Veliki petak. Postoji više obrazloženja za to. Prema jednom, kada je Marija Magdalena došla u Rim da propovijeda Jevanđelje, stigla je i do cara Tiberija. Kao poklon mu je donijela korpu jaja. Car nije vjerovao u Hristovo vaskrsenje i rekao je da bi to bilo kao kada bi bijela jaja u korpi promijenila boju. Marija Magdalena je na to rekla: “Hristos vaskrse”, i sva jaja u korpi su postala crvena.
Glas Srpske