BANjALUKA – U Republici Srpskoj je Odlukom Narodne skupštine Republike Srpske ukinuto vanredno stanje.
Za Odluku o ukidanju vanrednog stanja u Srpskoj glasalo je 60 poslanika.
Radovan Višković, premijer RS, rekao je u završnoj riječi da se ukidanjem vanrednog stanja ukida i policijski čas u Srpskoj.
“Kontrolisali smo epidemiju i broj oboljelih, a što je najvažnije koristeći javnost i zahvaljujući svima nama približi smo našim građanima šta znači epidemija virusa i kako se zaštititi”, rekao je Višković tokom posebne sjednice Narodne skupštine u završnoj riječi o prijedlogu odluke o ukidanju vanrednog stanja u Republici Srpskoj.
On je istakao da i danas u Srpskoj ima određen broj ljudi koji su pozitivni na virus i zamolio stanovnike da se pridržavaju mjera.
“Moramo se pridržavati propisanih mjera i zato je potrebna fizička distanca i nošenje zaštitne opreme. To su preporuke koje će ostati i u narednim danima što je neophodno. Nažalost, i u Narodnoj skupštini se pokušala zloupotrijebiti moja izjava da je virus izmišljen, što nikada nisam rekao. To naši građani moraju da znaju”, dodao je Višković.
Narodna skupština Republike Srpske je 28. marta ove godine na 12. posebnoj sjednici, održanoj u Banjaluci, usvojila Odluku o proglašenju vanrednog stanja za teritoriju Republike Srpske zbog epidemiološke situacije u Republici Srpskoj usljed virusa korona.
Cvijanović: Za vrijeme vanrednog stanja doneseno 19 uredbi
Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da je tokom trajanja vanrednog stanja u Republici Srpskoj, u skladu sa ustavnom procedrom, doneseno ukupno 19 uredbi.
U obraćanju poslanicima prije glasanja na današnjoj posebnoj sjednici parlamenta Srpske, Cvijanovićeva je navela da je donesena Uredba sa zakonskom snagom o zabrani izazivanja panike i nereda za vrijeme vanrednog stanja, koju je izradilo Ministarstvo unutrašnjih poslova, a predlagač je bila Vlada Republike Srpske.
Cvijanovićeva je pojasnila da je ova uredba stupila na snagu 7. aprila, a cilj njenog donošenja, kako je to i obrazloženo od predlagača, bio je sprečavanje širenja dezinformacija s ciljem manipulacije postojećim stanjem i izazivanja panike stanovništva, što bi posljedično otežalo rad institucija u borbi protiv epidemije i umanjilo mogućnost stanovništva da dobije tačne informacije, što je od presudnog značaja u ovakvim kriznim situacijama.
Ona je podsjetila da su slična pravna rješenja donijele ili su već imale u svojim zakonskim aktima sve zemlje regiona, ali i određene članice EU.
Prema njenim riječima, druga je Uredba sa zakonskom snagom o prestanku važenja Uredbe sa zakonskom snagom o zabrani izazivanja panike i nereda za vrijeme vanrednog stanja, koja je donesena na prijedlog Vlade 16. aprila.
“Ova uredba je donesena na osnovu procjene da se propisane mjere za suzbijanje širenja epidemije u najvećoj mjeri poštuju, te da se smanjila mogućnost kako za manipulaciju informacijama, tako i za narušavanje reda i mira i izazivanja nereda u uslovima epidemije, odnosno vanrednog stanja”, istakla je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, treća je Uredba sa zakonskom snagom o rokovima i postupanju u sudskim postupcima za vrijeme vanrednog stanja za teritoriju Republike Srpske, koju je izradilo Ministarstvo pravde, a predložila Vlada Republike Srpske.
Ova uredba je donesena 6. aprila, a stupila je na snagu 7. aprila.
“Njena svrha je regulisanje rokova i provođenja sudskih postupaka za vrijeme trajanja vanrednog stanja, s ciljem zaštite zdravlja, ali i prava građana u već započetim sudskim postupcima, posebno u kontekstu suspenzije propisanih rokova za provođenje procesnih i materijalnih radnji, izuzev kada je riječ o hitnim postupcima koji su Uredbom precizno definisani”, pojasnila je Cvijanovićeva.
Četvrta je Uredba sa zakonskom snagom o poreskim mjerama za ublažavanje ekonomskih posljedica nastalih usljed bolesti kovid-19 izazvane virusom korona,
koja je donesena na prijedlog Ministarstva finansija, odnosno Vlade Republike Srpske, 10. aprila, a stupila je na snagu dan poslije, 11. aprila.
“Njome je propisan set poreskih mjera za vrijeme vanrednog stanja s ciljem ublažavanja ekonomskih posljedica, te smanjenja nelikvidnosti poreskih obveznika do kojeg je došlo usljed epidemije. Ove mjere odnose se na produženje roka za podnošenje godišnjih poreskih prijava, produženje roka za izmirenje poreskih obaveza, odlaganje ukidanja rješenja o odgođenom plaćanju poreskih obaveza i slično, a njihovi korisnici su subjekti koji su ili zbog posljedica pandemije ili zbog donesenih mjera morali prestati sa poslovnim aktivnostima, ili su suočeni sa ozbiljnim problemima u svom poslovanju”, pojasnila je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da je, uz produženje rokova za plaćanje poreskih obaveza, posebno važna predviđena mjera podrške privredi i obezbjeđenje sredstava za isplatu plata, doprinosa i poreskih obaveza za mart, odnosno april ove godine iz sredstava Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske.
Uredba sa zakonskom snagom o rokovima i postupanju u upravnim postupcima i drugim postupcima uređenim posebnim materijalnim propisima je peta uredba, a predložilo je Ministarstvo uprave i lokalne samouprave, odnosno Vlada Republike Srpske. Ova uredba donesena je 10. aprila, a stupila je na snagu 11. aprila.
“Njome se, s ciljem zaštite zdravlja građana, ali i njihovih prava u okviru upravnih postupaka i postupaka regulisanim posebnim materijalnim propisima za vrijeme vanrednog stanja, reguliše niz pitanja vezanih za rokove, te procesne i materijalne radnje u okviru upravnih i postupaka uređenih posebnim materijalnim propisima”, objasnila je predsjednik Republike.