BANJALUKA – U vrijeme božićnih i novogodišnjih praznika obično se povećaju cijene prasetine, ali ove godine po svemu sudeći pečenica neće biti skupa. Cijene prasića kreću se od pet do šest maraka po kilogramu žive vage, u zavisnosti od težine, a ni kupci ni prodavci ne očekuju da bi cijena mogla porasti za više od jedne marke.
Velike oscilacije cijena podstakle su građane da još početkom decembra rezervišu pečenice za Božić. Nabavljaju kod poznatih uzgajivača, kod kojih je kvalitet provjeren, a cijene, kažu, nisu visoke.
U istom periodu prošle godine prasad se prodavala za osam maraka po kilogramu žive vage, a godinu ranije i po 12 maraka. Tržište diktira cijenu.
– Nažalosti iz godine u godinu potražnja je sve manja, da li zbog manjeg broja stanovnika, da li zbog manje platežne moći, da li zbog promjene načina ishrane ljudi, ali je evidentno da je ponuda veća od potražnje – rekao je Milenko Zupur, farmer i vlasnik industrije mesa.
U ovakvim uslovima sve je neizvjesnija isplativost uzgoja svinja. Miodrag Mitrović iz Vučilovca kod Brčkog nakon afričke kuge teškom mukom je obnovio farmu na kojoj je sada 50-ak rasplodnih krmača. Ipak u ovom poslu ne vidi budućnost.
– Iz godine u godinu opada potražnja svinjskog mesa, inače, potražnja je opala iz razloga što se dozvoljava prekomjerni uvoz – naglašava Mitrović.
Da je sve teže prodati prasad saglasni su i uzgajivači u Lijevče polju. Milan Vukobratović proširio je farmu na kojoj ima mjesta za 60 nazimica, ali zbog slabog plasmana nije popunjena.
– Cijena tu i tamo, na pet- šest maraka, ima nešto, ali je to jako malo, međutim problem je prodaje, što se ne može prodati. Ne smijem dalje širiti jer bojim se da ću doći u situaciju da ne znam šta ću sa prascima – priča Vukobratović.
Domaća proizovodnja zadovoljava tek jednu četvrtinu potreba za svinjskim mesom. Farmeri se žale da se svinjogojstvo sve manje isplati, a uzroke vide u prekomjernom uvozu mesa.
– Ne diriguje naš stočni fond ništa tome, to je samo iz uvoza, zavisi, Evropska unija, kako oni diriguju, tako mi igramo jedino šta je problem, nije zaštićena naša proizvodnja – kaže Savo Vasiljević.
Osim mjera ograničenja i kontrole uvoza svinjogojci ukazuju i na važnost boljeg informisanja potrošača.
– Neobilježavanje u hladnjačama ili u vitrinama gdje naši kupci kupuju i ne znaju koliki je rok svježeg konzumnog mesa, malo radeći neku statistiku 99 posto stanovništva to ne zna – rekao je Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja svinjogojaca Republike Srpske.
Osim prasića koji se teško prodaju na tržištu postoji i višak tovljenika, pa su u toku pregovori sa Ministarstvom poljoprivrede o interventnom otkupu radi pomoći uzgajivačima svinja.
Izvor: RTRS