Ko želi da se profesionalno bavi ovim poslom mora povesti računa o racionalizaciji. Bez ekonomisanja nema ništa. Meni je od svih pčelinjih proizvoda najprofitabilnija matične mliječ. To je posao koji traži mnogo ljudskog rada i strpljenja, ali isplati se, kaže ovaj uspješni gradiški pčelar koji godišnje proizvede oko tri tone meda.
Jedan od hrabrnih koji je svoju egzistenciju, a i svoje porodice takođe, vezao za pčele je 45 – godišnnji Saša Tomić iz Gradiške. Član je Udruženja pčelara „Amorfa“ iz Gradiške. U srednje rodnoj godini proizvede oko tri tone meda. Njegov pčelinjak je tokom ljeta na točkovima, a u jesen, kada se paša smiri, zimovanje je u Mačkovcu.
“Putujem za pašom po Potkozarju. Najčešće sam u Podgradcima i Ramonovcima. Imam 150 LR košnica i teško bih sastavljao kraj s krajem kada bih se opredijelio za stacionarno pčelarenje. Ko želi da se profesionalno bavi ovim poslom mora povesti računa o racionalizaciji. Bez ekonomisanja nema ništa.
Meni je od svih pčelinjih proizvoda najprofitabilnija matične mliječ. To je posao koji traži mnogo ljudskog rada i strpljenja, ali isplati se. U svim poslovima oko pčela pomaže mi supruga Dragana, koja je pravi majstor za sakupljanje matične mliječi. Njena spretnost i brzina na zavidnoj visini i slobodno smijem reći da joj ravnog nema
Saša Tomić je počeo pčelariti 1996. godine. Kaže da mu taj posao nije porodična tradicija kao kod mnogih. U početku je bilo teško jer mu stari pčelari nisu baš bili voljni da pomognu. Kaže da je najviše naučio iz literature, koju je sukcesivno i kontinuirano nabavljao i proučavao. Čak je bilo i onih koji su ga savjetovali da se okani tog posla. Ali, on je bio uporan i upornost se isplatila.
Na pitanje kako prodaje značajne količine meda i pčelinje mliječi odgovara:
– Do prije desetak godina ukupnu proizvodnju sam prodavao na veliko trgovinskim firmama. Kada sam vidio koliko posrednici na mom trudu zarađuju, opredijelio sam se za direktan kontakt sa krajnjim potrošačima. Redovno nastupam na pčelarskim sajmovima i izložbama gdje prodam dio proizvodnje, a otprilike jednu tonu meda i značjniji dio proizvedene matične mliječi prodajem kod kuće jer mi kupci sada dolaze na kućni prag.
Sašin recept za uspješnio pčelarenje
Nije dobro opredijeliti se samo za proizvodnju meda. Treba proizvoditi i druge pčelinje proizvode. Jer, kada naiđe slaba godina za med, kao što je ova 2010, drugi proizvodi mogu spasiti pčelara od finansijskog kraha.
Iskustva govore da nije dobro držati veliki pčelinjak na jednom mjestu. Mnogo je racionalnije razmjestiti pčele na više mjesta, bar na dvije – tri lokacije, kako bi se obezbijedilo efikasnije korišćenje paše.
Mnogo je važno održavati higijenu na pčelinjaku. Bolesti idu na prljavštinu.
Nastupile su varljive godine što se pčelinje paše tiče. Zato se mora razmišljati o zasađivanju medonosnog drveća i bilja. Na taj način će se smanjiti rizik u pčelarenju.
(bhpčelar/D.Ilić)