BANJALUKA – Kupus iz Sjeverne Makedonije, zelena salata iz Albanije, kruške iz Italije i drugo voće i povrće iz uvoza preplavili su tržište BiH, a o čemu najbolje svjedoče podaci da je tokom prošle godine uvezeno oko 306,7 miliona kilograma raznog voća i povrća, što je za oko 26 miliona više nego 2018. godine.
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pokazuju da je lani na voće i povrće iz uvoza otišlo 316,8 KM miliona maraka, dok je godinu ranije 275 miliona, odnosno 41 milion KM manje.
“Na tržište BiH prošle godine stiglo je 103,9 miliona kilograma stranog povrća, za šta je izdvojeno 107,3 miliona maraka”, kazali su iz UIO.
Prošle godine je i izvoz voća i povrća iz BiH zabilježio porast, a tome svjedoči podatak da je u 2019. godini iz BiH izvezeno voće i povrće u vrijednosti od 167,1 KM, što je za oko šest miliona maraka više nego u 2018. godini.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, ističe da je prošla godina bila jako loša za voćare.
“Imali smo dosta štete od niskih temperatura, preko mrazeva, a sve je to uticalo da smo imali manju proizvodnju, pa samim tim odmah je i povećan uvoz”, kazao je Dojčinović za “Nezavisne”.
On se nada da će ova godina biti bolja, te da ćemo moći svoje proizvode više izvoziti.
Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara u RS, kaže da su vremenske prilike prošle godine bile nepovoljne za uzgoj voća i povrća.
“Imali smo jako loše proljeće, tako da je povrće od naših poljoprivrednika kasnilo”, kazao je Mastalo.
On je podsjetio da je prošle godine domaće povrće kasnilo najmanje 20 dana.
“Kada je krenula konzumacija sezonskog voća i povrća, naši proizvođači nisu imali svoje proizvoda, pa smo morali uvoziti”, ističe Mastalo.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da ga ne čudi da je uvoz voća i povrća povećan.
“Bilo je voćara koji su ostvarili dosta solidne prinose, međutim nije to bilo sasvim dovoljno za pokrivanje naših potreba i iz tog razloga je sigurno došlo do povećanog uvoza”, kazao je Marinković.
Marinković kaže da je jedan od razloga povećanog uvoza i taj što su određeni poljoprivrednici kod kojih su ostvareni dobri prinosi unaprijed obezbijedili izvoz svojih proizvoda.
“Tako da je dobar dio našeg voća i povrća završio na ruskom tržištu i onda se stvorio jedan vakuum prostor za veći uvoz”, pojasnio je Marinkovć.
Uvoz voća i povrća
| Kilogrami | Vrijednost (KM) | |
| Godina 2019. | 306.760.680 | 316.848.135 KM |
| Godina 2018. | 280.594.868 | 275.040.576 |
Izvoz voća i povrća
| Kilogrami | Vrijednost (KM) | |
| Godina 2019. | 70.288.327 | 167.100.122 KM |
| Godina 2018. | 65.842.014 | 160.523.956 |