Gradiška – Tridesetak kulturno-umjetničkih društava iz svih krajeva naše zemlje predstavilo se na ovogodišnjem, 11. Petrovdanskom saboru folklora, u lijevčanoskom selu Brezik Laminci.
Desetak eminentnih društava razgalilo je Potkozarčane na ‘Grbavačkom prelu’, održanom u istom terminu u selu Grbavci. I Lijevčani i Potkozarčani su pokazali da znaju i svojski raditi, ali i njegovati tradiciju i običaje. I što je najvažnije, predati ih sa koljena na koljeno, mladim generacijama.
“Grbavci i Laminci priredili su nam bogate folklorne sadržaje. To je dobro, jer nakon napornog dana u njivi, plasteniku ili fabrici treba odahnuti, a najljepše je uz narodne običaje i pjesme”, kazao je Ognjen Žmirić, zamjenik načelnika opštine Bosanska Gradiška.
Prednjači Udruženje žena ‘Breza’
Među organizatorima laminačkog sabora je neumorna aktivistkinja Tanja Marković. Osim što je predsjednica Udruženja žena Breza, Tanja je dala nesebičan doprinos i u organizaciji ‘Petrovdanskog sabora folklora’.
“Mi smo ove dvije večeri centar folklornog života u regionu i ponosni smo na to. Ovo nam je izduvni ventil, nakon napornih dana provedenih na poslu, humanitarnog rada i drugih aktivnosti”, rekla je Marković.
Na saboru su učestvovala društva iz Banja Luke, Prijedora, Gradiške, Kozarske Dubice, Šipova, Mrkonjić Grada, Pelagićeva, Kostajnice i drugih gradova naše zemlje.
Defile učesnika
Ranko Cumbo, predsjednik Kulturno-umjetničkog društva “Dukati” iz Brezik Laminaca, kao domaćin imao je pune ruke posla. Ali i dobre saradnike. Sve je organizovano besprijekorno, odlične poruke poslane su na sve strane svijeta.
“Živimo za folklor. Srećni smo što imamo ovakvu mladost, koja vrijedno upija sve tajne folklora, naših običaja i tradicije. Ovo je garancija da će Laminci opstati. A Laminci i Laminčani su poznati i kao rekorderi u proizvodnji žitarica, mesa, kao dobri domaćini. Ponosni smo što smo ugostili broje prijatelje, te što smo dobili salve aplauza prisutnih u publici“, rekao je Cumbo.
Na obje manifestacije upriličena je i bogata izložba domaćih jela i pića, ručnih radova i raznih poljoprivrednih proizvoda.
“Udruženje žena ‘Breza’ je veoma aktivno i zimi, kada izrađujemo ručne radove i narodne nošnje, ali i ljeti, kada sve to prezentujemo. Aktivne smo na polju humanitarnog rada i veoma zadovoljne što naš rad prihvaćaju mlađe generacije”, rekla je Markovićeva.
Laminci poznati po stručnjacima i projektima
Činjenici što su Brezik Laminci jedno od najbolje organizovanih sela u Lijevče polju doprinosi uveliko i porodica Rajka Romića. Zajedno sa suprugom Rankom, univerzitetskom profesoricom i odbornicom u lokalnoj skupštini, Rajko neumorno istražuje probleme sa kojima se susreću mještani, ne samo Laminčani, već i stanovnici drugih sela.
Pjevačka grupa Balj iz Kostajnice
“Ako je bogato i zadovoljno selo, bogata je i država. A selo bez mladosti nema perspektivu. Zato smo tu da mu potpomognemo, vartimo optimizam i raznim projektima unaprijedimo kvalitet života”, pojašnjava jednostavno Romić.
Nakon ‘Petrovdanskog sabora folklora, svima je jasno zbog čega su Laminci najveće lijevčansko selo. Ne samo po teritoriji, oranicama, šumama i katastru, već i po običajima, folkloru, tradiciji, dobrim vrijednim ljudima i mladosti koja na sebe preuzima sve veću odgovornost, da bude budućnost ovog prelijepog sela.
Foto: Boško Grgić – Agroklub.ba