ZAGREB, BANJALUKA – Most na Savi kod Gradiške, kojim bi Banjaluka bila povezana sa autoputem Zagreb – Beograd, nije u prioritetu Vlade Hrvatske za izgradnju saobraćajne infrastrukture iz sredstava EU.
U dokumentu, koji su ovog petka usvojile Vlada Hrvatska i Evropska komisija, za kohezione projekte u Hrvatskoj koji će biti finansirani sredstvima EU u periodu 2014 – 2020. godina prioriteti su pelješki most, odnosno cestovna povezanost sa južnom Dalmacijom, cesta kod Rijeke D403 i omiška zaobilaznica.
Tek na sekundarnoj listi su most kod Gradiške i treća traka na autoputu Zagreb – Karlovac.
To u praksi znači da će od pet projekata koje je Hrvatska kandidovala biti realizovana tri prioritetna, a da će dva preostala, među kojima je i most na Savi kod Gradiške, biti realizovana samo ako ostane novca.
Rokovi
U tabeli broj 27 dokumenta navedeni su vremenski rokovi za tri prioritetna projekta: vremenski rokovi za pelješki most su drugi kvartal 2015. za podnošenje projekta, treći kvartal 2016. za početak izgradnje i četvrti kvartal 2019. za završetak. Za cestu kod Rijeke D403 su četvrti kvartal 2015. za podnošenje, drugi kvartal 2016. za početak i drugi kvartal 2018. za završetak realizacije. Za omišku zaobilaznicu su četvrti kvartal 2015. za podnošenje, drugi kvartal 2016. za početak i drugi kvartal 2023. za završetak realizacije.
Konkretni datumski okviri za sekundarne projekte se ni ne spominju. Što se tiče savskog mosta, spomenuto je da je on, uz most kod Svilaja, “potencijalni projekt” kojim bi bila završena cestovna mreža TEN-T i njena čvorišta.
Pitanja smo uputili nadležnim institucijama u Hrvatskoj, ali juče zbog neradnog dana nismo uspjeli dobiti odgovore, koje očekujemo ovih dana.
U tabeli 28 navedeno je da je za ugovorene projekte za cestovnu izgradnju do 2018. godine predviđeno 150 miliona evra, a ukupna suma bi do 2023. iznosila 330 miliona evra.
“Večernji list” je u oktobru ove godine pisao da je Hrvatska za gore navedenih pet projekata EU predložila 330 miliona evra, ali da je Evropska komisija odgovorila da 330 miliona nije dovoljno za realizaciju svih pet projekata.
Primorje
“Večernji” je tada napisao da je Branko Grčić, resorni hrvatski ministar, rekao da će 330 miliona evra biti potrebno samo za cestovnu povezanost Dubrovačkog primorja, kako se u Hrvatskoj službeno zove izgradnja pelješkog mosta.
Inače, treba napomenuti da evropska statistika pokazuje da je Hrvatska najlošija u EU u iskorištavanju kohezionih fondova. Prema toj statistici, ukoliko bi se nastavila dosadašnja neefikasnost Hrvatske u povlačenju odobrenih sredstava, u pitanje bi mogli doći čak i neki od onih projekata koje je Hrvatska označila primarnim.
Dušan Topić, direktor “Autoputeva RS”, rekao je da ga stavljanje mosta kod Gradiške u drugu listu prioriteta ne iznenađuje.
“U proteklih deset godina, kako teku aktivnosti pripreme izgradnje mosta, sa hrvatskom stranom je bilo i uzlaznih i silaznih raspoloženja i bilo je političke opstrukcije od strane Zagreba, ali i od Sarajeva, moramo i to reći. U zadnje dvije godine Evropska komisija se angažovala i obezbijedila bespovratna sredstva. Sve je bilo dogovoreno i krenule su konkretne aktivnosti i mislim da EK neće to tako lako ispustiti, naravno kao partner Hrvatske, koja je članica EU, i oni će vjerovatno slušati njihove želje”, naglasio je Topić.
Studija
Dodao je da su ga u petak kontaktirale kolege iz “Hrvatskih cesta” s kojima “Autoputevi RS” sarađuju u vezi sa izgradnjom mosta, tražeći da im proslijede grafičke priloge iz naše studije uticaja na životnu sredinu za izgradnju mosta jer su oni sad u fazi evaluacije samog projekta.
“Naravno, ne isključujem da u pozadini opet bude politika, pogotovo kad se spomene pelješki most koji je njima prioritet. Ipak se nadam da ćemo opet doći na neko normalno stanje i da, kako smo planirali, u idućoj godini sprovedemo tender za izbor izvođača radova”, rekao je Topić.
Podsjećanja radi, Ministarstvo komunikacija i transporta u Savjetu ministara BiH i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Hrvatske su još 21. aprila 2004. godine potpisali Memorandum o saglasnosti za pripremu i izgradnju autoputa između Banjaluke i Gradiške i priključka na posavsku autocestu Zagreb – Lipovac, na panevropskom koridoru X u području postojećeg čvorišta Okučani. Tada je kao ključni zajednički objekat bio predviđen novi granični most preko Save sa priključnim dionicama do postojećih cesta na obje strane. Cijena mosta bi bila nešto manja od 40 miliona evra, a RS je još prije nekoliko godina obezbijedila 20 miliona evra, odnosno svoju polovinu za finansiranje njegove izgradnje.
Nezavisne novine