GRADIŠKA – Stalne vremenske oscilacije, nagle promjene temperature vazduha, dug kišni period kojem je prethodio mraz uništili su pčelinju pašu u Lijevče polju i Potkozarju, tradicionalno vrijednom medonosnom području.
Pčelari ističu da stotine pčelinjih društava nije preživjelo, a da su košnice s oskudnim zalihama meda. Pčelinja paša je uništena, nema cvijeta, a temperature su niske.
![](https://mojagradiska.com/wp-content/uploads/2021/05/IMG_20210526_124355_copy_1600x1200-1024x768.jpg)
Zbog toga, kaže Dario Škorić, pčelar iz Jazovca, pčele ne izlaze iz košnica ili tokom kratkih sunčanih perioda, pa ne mogu da obezbijede dovoljno meda ni za prehranu.
– Gotovo kod svih pčelara uginula je trećina rojeva. Pojedinci pokušavaju prihranom sačuvati bar pčelinju osnovu, ali je to veoma teško, jer ništa ne može nadomjestiti medonosni potencijal iz prirode – smatra Škorić, koji je prethodnih godina proizvodio više stotina kilograma meda.
![](https://mojagradiska.com/wp-content/uploads/2021/05/IMG_20210526_124151_copy_1600x1200-1024x768.jpg)
– Prosječno sam, kada u proljeće i ljeto nema velikih vremenskih oscilacija, godišnje proizvodio 1.500 kilograma meda od 60 pčelinjih društava. Ove godine još nemam ni kilograma – požalio nam se Škorić.
Naručuju med
Na isti problem jasno ukazuje i Zoran Vasić iz Gradiške, pčelar sa manjim iskustvom od Škorića, ali veliki zaljubljenik u pčelarstvo.
![FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA](https://srpskainfo.com/wp-content/uploads/2021/05/Zoran-Vasic-pcelar-iz-Gradiske-foto-Milan-Pilipovic-872x610.jpg?x92684)
– Posjedujem petnaestak košnica, svakodnevno sam u pčelinjaku i pokušavam pomoći da pčele prežive, a za med i ne hajem mnogo. To je sada u drugom planu. Ove godine nemam vlastitog meda, ali sam zato, posredstvom prijatelja, naručio nekoliko kilograma iz Hercegovine, za svoje potrebe. To najbolje ilustruje situaciju u koju sam dospio – kazao je Vasić za Srpskainfo.
Goran Mirjanić, profesor pčelarstava Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci i načelnik Odjeljenja za poljoprivredu i ruralni razvoj grada Gradiška, ovu sezonu je ocijenio katastrofalnom za pčelare.
– U mojoj dugogodišnjoj pčelarskoj praksi prvi put se dogodilo da je u maju neophodno prihranjivati pčele da bi opstale, a o vrcanju, odnosno proizvodnji meda besmisleno je govoriti. Nekoliko prethodnih godina nismo imali naročitu proizvodnju, ali nikada tako lošu sezonu kao sada – smatra Mirjanić, jedan od vodećih stručnjaka u oblasti pčelarstva i proizvodnje meda.
![FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA](https://srpskainfo.com/wp-content/uploads/2021/05/Goran-Mirjanic-u-svom-pcelinjaku-foto-Milan-Pilipovic-872x610.jpg?x92684)
Kaže da ne postoje zalihe meda u cijeloj Republici Srpskoj, izuzev pojedinačnih manjih proizvođača. Zato su cijene ovog proizvoda drastično porasle, u rasponu od 15 do 20 KM po kilogramu, a na tržištu, upozorava Mirjanić, pojavio se i vještački med.
GLADNE PČELE
Pčelari već sada prognoziraju da će cijela ova godina biti veoma loša, kao i nekoliko ranijih. Pčele su prošle sezone vještačkom prehranom ušle u zimu, podsjećaju gradiški pčelari.
U proljeće takođe nije bilo medonosnog bilja, pa je nastavljena prihrana šećerom, šećernim sirupom i pogačama. Prošlogodišnje količine meda umanjene su za 40 odsto, a pojedini uzgajivači izgubili su i do 80 odsto pčelinjih društava. Nažalost, mrazevi i kiša u maju su uzrokovale glad pčela. Za pčelare je ovo elementarna nepogoda.
Video: