GRADIŠKA – Zapušteni kanali i međe, oštećeni putevi, česte poplave zbog neuređenih riječnih korita čine samo dio komunalnih problema u gradiškim selima lijevčanskog i potkozarskog kraja, ukazalo je nekoliko odbornika na nedavnom zasijedanju Gradskog parlamenta u Gradiški.
Najviše sugestija i prijedloga ponudio je odbornik Boban Mandić rekavši da je navedene probleme moguće ublažiti, pa čak i potpuno riješiti, ukoliko bi se tome pristupilo sistematski.
– Iz seoskih rječica možemo eksploatisati šljunak i time produbiti korita, ublažiti poplave i nasuti puteve. Takođe, sječenjem međa, uređenjem kanala i iskrčivanjem šikara možemo obezbijediti ogrijevno drvo i sirovinu za pelet, a i nova radna mjesta – konkretan je Mandić, navodeći, kao i njegov kolega Radislav Dončić, koji se fokusirao na Dolinu i Novo Selo, nekoliko mjesnih zajednica, Orubicu, Lamince, Vrbašku, Bistricu, Gašnicu, Orahovu, te turjački kraj, gdje je neophodna ova akcija.
Boban Mandić
Milenko Pavlović, predsjednik Gradske skupštine, kaže da su velika očekivanja od preduzeća „Hidro-put“, čije je formiranje u proceduri. Ingerencija ovog preduzeća biće održavanje kanalske mreže i lokalnih puteva, uključujući međe i šikare na šiem potkozarskom i lijevčanskom području.
– Naravno, prvo je neophodno obezbijediti uslove, prvenstveno materijalne, da bi ovo preduzeće zaživjelo. Takođe je problem u lošim navikama stanovništva, vlasnika parcela, stambenih i drugih objekata, koji u svojoj blizini ne održavaju međe, jer one zahvataju privatni pojas pored puta – smatra Pavlović.
Takođe naglašava neupućenost odbornika u lokalne i republičke odnosno državne ingerencije.
– Mnogi ne znaju da se šljunak iz korita Save ne može eksploatisati bez saglasnosti preduzeća iz Hrvatske čiju upravu čine članovi četiri države kroz koje protiče ova rijeka, dakle radi se o međunarodnom slivu. To su Hrvatska, Slovenija, BiH i Srbija. Pokušavamo da, koristeći dobra predratna iskustva u ovoj oblasti, sada primjenimo na lokalnom nivou – navodi Milenko Pavlović rekavši da do poplava, pored ostalog, dolazi zato što pritoke unose mnogo šljunka i pijeska, dižući nivo Save.
Milenko Pavlović
Brane Savić, načelnik gradskog Odjeljenja za stambeno-komunalne poslove, odgovarajući na pitanja odbornika kaže da mu nisu poznati problemi u Dolini i Novom Selu, jer na to, iz navedenih sela, niko nije ukazao.
– Imamo 430 kilometara kanalske mreže, koja je, po novom zakonu, dodijeljena na održavanje gradskoj upravi Gradiška. Mi ni u kojem smislu nismo spremni za ovaj posao. Praktično, sada smo u fazi spoznaja o razmjerama problema i potreba za njegovo rješavanje. Tako će biti dok ne ovladamo problematikom. To je uslov gazdovanja kanalima i kontrolisanja sutuacije na terenu – objasnio je Savić.
On je saglasan s Bobanom Mandićem po pitanju stanja, mogućnosti i potreba održavanja puteva.
– Nama su primarni problem makadamski putevi, bankine i odvodi. Nemamo odakle eksploatisati materijal, prvenstveno šljunak i kamen. Sava jeste bogata ovim građevinskim materijalom, ali osim pomenutih problema proceduralne prirode, rijeka je nepristupačna za eksplotaciju. Druga mogućnost je Vrbas, a treća kamenolom Trnava, koji je u privatnom vlasništvu – podsjeća Savić prihvatajući prijedlog da materijal za popravku puteva treba tražiti u mjestima gdje je on potreban.
Brane Savić
– To su majdani ili rijeke u lokalnom krugu kako ne bismo s jednog na drugi kraj prevozili materijal i stvarali velike troškove. To će biti dugoročno rješenje i time se moramo hitno pozabaviti – saglasio se Savić.
On je optimista da će formiranjem i jačanjem preduzeća „Hidro-put“, u nadležnosti lokalne uprave, najveći dio pobrojanih problema biti riješen.
Milioni u crpne stanice i velike kanale
Na širem poručju Lijevče polja i posavskom dijelu prethodnih godina uloženo je nekoliko miliona KM iz republičkog budžeta u rekonstrukciju velikih kanala i crpnih stanica. To je znatno doprinijelo poboljšanju odbrane od poplava. U JU „Vode Srpske“ navode da na području gradiške opštine postoji 460 kilometara kanala.
Glavne dionice u Lijevče polju od Nove Topole do rijeke Jablanice rekonstruisane su tokom 2015. godine. To je koštalo 1,5 miliona KM, plus 800.000 KM uloženih u čišćenje 26 kilometara kanala od Mahovljana do Vrbasa u laktaškoj opštini. Međutim, kanali u blizini crpnih stanica, te gradskim i prigradskim naseljima nisu uređeni, što je, među ostalim poslovima, sada došlo na red.