GRADIŠKA – Kako je zaista živjeti s celijakom od rođenja otvoreno nam je ispričala majka troje djece Slađana Adžić (30) iz Gradiške, kojoj je u dobi od nepunih godinu dana dijagnosticirana celijakija te cijeli život provodi strogu bezglutensku dijetu kako bi sačuvala zdravlje.
–Biti drugačiji od drugih nekada je prednost a nekada mana. Prednost mog života i ostalih oboljelih od celijakije je što odrastamo u zdravom i razumnom okruženju. Celijakija je cijelo životno stanje koje se tretira izbacivanjem glutena iz prehrane. Jednom kad se potvrdi dijagnoza i izbaci se gluten iz prehrane, osoba bi se vrlo brzo trebala početi osjećati bolje – priča Slađana.
Celijakija je bolest koju obilježava nepodnošenje glutena, bjelančevine prisutne u pšenici, raži, ječmu, zobi i drugim žitaricama. Ova hronična gastroenterološka autoimuna bolest pojavljuje se jednako kod oba spola i zahvata sve dobne grupe.
-Ako bi u organizam unijeli gluten, javili bi se simptomi mučnine, bol u stomaku, povraćanje, ubrzan rad srca, mantanje, zaostatak u tjelesnom napredovanju. Usljed patofiziološke reakcije na gluten nastaje tzz. Enteropatija-upala i oštećenje sluznice tankog crijeva – pojašnjava Slađana koja dodaje da je bezglutensko brašno dostupno u apotekama, dok ponuda bezglutenske hrane raste iz dana u dan u trgovinama.
Jedini način za otkrivanje ove bolesti jest biopsija tankog crijeva. Tokom pretrage celijakiju otkriva stanje resica. One zbog bolesti počinju nestajati, sluznica počinje biti tanja i atrofična.
Osim biopsijom, celijakija se može otkriti i analizom krvi, međutim, ova metoda nije potpuno sigurna, jer se ponekad događa da test na antitijela bude negativan, a da bolest postoji.
-Moji prvi simptomi su se javili sa mojih 11 mjeseci naglim padom tjelesne mase i čestim povraćanjem. Prebačena sam na Univerzitetsku Dječiju kliniku Tiršova u Beogradu, gdje mi je doktor Vojislav Perišić otkrio celijakiju. Od tada sam na bezglutnskoj ishrani, nista osim čuvanja od glutena ne koristim kao terapiju. Živim normalnim zdravstvenim životom bez ikakvih simptoma – priča nam Slađana.
Slađana se ostvarila u porodičnom životu, udata je i majka troje djece.
-Trudnoće i sve ostalo proteklo u najboljem redu, što je još jedan faktor koji nam pokazuje da celijakija nije tako ozbiljna ako pazimo da ne unosimo gluten u organizam – ističe Slađana.
Ona navodi da je prije par mjeseci upoznala dječaka u dobi od devet godina, koji ima probleme sa ishranom i mora da bude na bezglutenskoj ishrani.
-Njegovi roditelji nisu bili upoznati sa proizvodima bez glutena. Njegova priča me je podstakla na moju životnu priču,i da damo narodu svijest da je sve više oboljelih od celijakije i da zapravo celijakija nije tako ozbiljna ako se pridržavamo u ishrani. Moja djeca često kažu: Mama „Celijakija je zdrava bolest“.
Udruženje
Slađana je došla na ideju, da se na području Gradiške organizuje Udruženje oboljelih od celijakije. Podršku i pomoć u formiranju udruženja pružiće joj dr Slađana Tepavac, direktor Doma zdravlja Gradiška.
-Cilj formiranja ovog udruženja je da se podigne svijest o značaju ove bolesti ali isto tako da se ukaže na to koliko je bitno da se bolest otkrije na vrijeme kako bi se spiječile moguće komplikacije – ističe doktorica Tepavac.
Celijakija je najčešća bolest uzrokovana glutenom. Njena učestalost posljednjih godina dodatno raste.
-Posljedica je poremećenog imunološkog odgovora sluznice crijeva pri susretu s glutenom iz pšenice, raži i ječma. Pri tome dolazi do upale i oštećenja sluznice tankog crijeva, pri čemu dolazi do gubitka apetita , povraćanja, bolova u stomaku, proliva, zaostatka u tjelesnom napredovanju, mršavljenja i pothranjenosti – pojasnila je doktorica Slađana Tepavac.
Republika Srpska ima oko 280 oboljelih od celijakije.