GRADIŠKA – Nakon uspješnih radionica vizioniranja u Gacku i Kaknju, Grad Gradiška bio je sljedeća lokalna zajednica koja je organizovala radionicu „Vizija 2050“ u okviru projekta Održiva tranzicija Bosne i Hercegovine – BiH SuTra.
Na događaju su učestvovali predstavnici lokalnih vlasti, građani, privreda, akademska zajednica i civilno društvo kako bi zajednički kreirali viziju održive i klimatski neutralne budućnosti Gradiške.
Interaktivna i inkluzivna radionica podstakla je učesnike da razmotre ključne lokalne prioritete i diskutuju o tome kakvu Gradišku žele vidjeti do 2050. godine. Kroz grupne diskusije i zajedničke vježbe, učesnici su identifikovali izazove i prilike za postizanje pravedne i održive tranzicije, karakteristične za grad Gradišku i okolinu. Radionica je pružila prostor za razmjenu ideja o tome kako Gradiška može ojačati ekonomsku otpornost uz očuvanje životne sredine i poboljšanje kvaliteta života svih građana. Poseban akcenat stavljen je na važnost zaštite životne sredine i unaprjeđenja sistema za njenu zaštitu, potencijal za energetiku, odgovorno upravljanje resursima, turizam te održivu poljoprivredu. Učesnici su, između ostalog, istakli potrebu za zadržavanjem mladih kroz nove razvojne prilike.
Gradonačelnik Grada Gradiška, Zoran Adžić, istakao je značaj zajedničkog angažmana u kreiranju budućnosti grada: „Radionica ‘Vizija 2050’ bila je prilika da zajednički razmotrimo kako želimo da Gradiška izgleda i funkcioniše u budućnosti. Gradiška pokazuje da održiva tranzicija nije pitanje samo za regije zavisne od uglja, već prilika za sve lokalne zajednice da unaprijede kvalitet života svojih građana. Vjerujem da zajedničkim angažmanom građana, privrede i lokalne uprave možemo stvoriti grad koji razvija svoju ekonomiju, a istovremeno čuva životnu sredinu i kvalitet života.“
Tokom radionice, učesnici su otvoreno razgovarali o lokalnim izazovima uzrokovanim klimatskim promjenama. Gordana Vlainić, novinarka RTV Gradiška, istakla je da je Gradiška posebno izložena riziku od poplava zbog svog položaja na obali rijeke Save: „Svake godine, uslijed klimatskih promjena, postoji velika vjerovatnoća da rijeka Sava poplavi grad. Procjene u mojoj mjesnoj zajednici pokazuju da bi voda u slučaju poplave mogla doseći nivo, na primjer, drugog sprata moje kuće, što znači da je oko 5.000 domaćinstava u mom naselju u potencijalnoj opasnosti. Jedno od mogućih rješenja često se povezuje s eksploatacijom šljunka iz korita rijeke Save, čime bi se produbilo korito i smanjio rizik od izlijevanja rijeke. Međutim, taj proces dodatno komplikuje činjenica da se Gradiška nalazi u graničnom pojasu s Republikom Hrvatskom, pa ostaje otvoreno pitanje nadležnosti nad resursima rijeke. Kada govorimo o savremenim tehnologijama, možda bi se i za Gradišku mogli primijeniti modeli poput Venecije, gdje se s porastom vodostaja aktiviraju brane, ili kao u Kostajnici u Republici Hrvatskoj, gdje se postavljaju metalne barijere.
Također, Grad bi mogao razviti sistem SMS obavještenja građanima o mogućim poplavama i nivou vodostaja, pored aktivne uloge medija u svim vanrednim situacijama. Smatram da bi rješavanje problema poplava trebalo biti dio ‘Vizije 2050’“, zaključila je Vlainić.
Podršku radionici dala je i Razvojna agencija Gradiška (RAGA). Direktor Agencije, Marinko Vranić, naglasio je važnost strateškog i inkluzivnog pristupa: „Razvojna agencija Gradiška u potpunosti podržava proces izrade vizije održive budućnosti našeg grada. Posebno nam je drago što je projekat ‘BiH SuTra’ prepoznao potencijal Gradiške i što zajednički radimo na definisanju konkretnih koraka ka održivoj i klimatski neutralnoj budućnosti. Vjerujemo da će participativni pristup u izradi strategije donijeti kvalitetne i primjenjive rezultate, te doprinijeti jačanju kapaciteta i efikasnosti kako naše Agencije u obezbjeđenju razvojnih projekata, tako i samog grada Gradiška u ostvarivanju tranzicije i dugoročnih razvojnih ciljeva.“
Uvidi i prijedlozi prikupljeni tokom radionice doprinijeće kreiranju „Vizije 2050“ Grada Gradiška, koja će poslužiti kao osnova za budući Tranzicijski plan grada, čije se finaliziranje očekuje 2026. godine. Ove ideje takođe će pomoći u definisanju konkretnih mjera u skladu sa Zelenom agendom za Zapadni Balkan, dok će finansijska analiza podržana od strane projekta BiH SuTra identifikovati potencijalne izvore finansiranja za implementaciju u narednih 18 mjeseci.
Građani koji nisu mogli prisustvovati radionici i dalje mogu doprinijeti dijeljenjem svojih ideja i vizija putem onlajn ankete, čime se osigurava da proces ostane otvoren, transparentan i inkluzivan.
O BiH SuTra projektu
Projekat BiH SuTra implementira Štokholmski institut za životnu sredinu (SEI), uz finansijsku podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida). Projekat podržava održivu tranziciju Bosne i Hercegovine i doprinosi Zelenoj agendi EU za Zapadni Balkan. Njegov cilj je jačanje kapaciteta lokalnih zajednica za efikasnu implementaciju politika zaštite životne sredine i održive tranzicije. U srcu inicijative je princip pravedne tranzicije – osiguranje da prelazak ka niskougljeničnoj ekonomiji stvara nove prilike, štiti radna mjesta i poboljšava životne uslove građana u zajednicama.
