GRADIŠKA – U lijevčanskim poljima suncokretom su ove sezone zasijane znatno veće površine nego prethodnih nekoliko godina.
Na području Gradiške, prema podacima gradskog Odjeljenja za poljoprivredu, ova uljarica zauzima 880 hektara.
“Za sjetvu suncokreta opredjeljuje se i sve više ratara u potkozarskom kraju, u Turjaku, Grbavcima, Miljevićima, Jurkovici i drugim selima”, kažu u Gradskoj upravi.
Osnovni razlozi koji opredjeljuju poljoprivrednike u gradiškom kraju su subvencije Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske od 400 KM po hektaru i obezbijeđen otkup suncokreta.
Takođe, poljoprivrednici koji su se, umjesto kukuruza i pšenice, tradicionalnih ratarskih kultura, opredijelili za suncokret, naglašavaju da je ova biljka otpornija na sušu i biljne bolesti.
“Proizvodnja suncokreta je jeftinija i jednostavnija od proizvodnje žita. Manja su ulaganja, a subvencije veće, stimulativnije”, smatra Savo Vasiljević iz Rogolja. Ovaj ugledni poljoprivrednik se za suncokret opredijelio prije šest godina.
“U početku, to su bile manje, ogledne površine. Svake godine sam povećao sjetvu suncokreta i zbog plodoreda. To je periodična promjena kultura na istoj parceli, kako bi rod bio bolji”, naglašava Vasiljević.
On kaže da je sjetva suncokreta isplativa i da ima razloga za povećanje proizvodnje.
“Sada sam dostigao nekoliko stotina dunuma. U skorašnjoj budućnosti planiram dalje povećanje proizvodnje”, kaže Vasiljević.
Nikola Kaurin, mladi poljoprivrednik iz Trošelja kod Nove Topole, posijao je suncokret na 220 dunuma.
“Moja iskustva su dobra. Najvažnije je da ne razmišljam o prodaji, koja je sada za mene ugovorena i izvjesna. Proizvodnja i otkupna cijena sa prerađivačima iz Republike Srpske su ugovorene, a povjerenje stečeno. Na nama, ratarima je da proizvedemo što kvalitetniji suncokret i da imamo što veće količine”, kaže Kaurin.
On smatra da je suša umanjila rod, ali da to nije ugrozilo isplativost sjetve.
“Moja porodica je opredijeljena da, narednih godina, poveća proizvodnju suncokreta. U okolini Nove Topole klima je povoljna, mada posjedujemo i sistem za navodnjavanje, što daje dodatne garancije da ćemo se uspješno izboriti, ukoliko nastupi suša”, pojasnio nam je Nikola Kaurin.
Zato u plodnoj lijevčanskoj ravnici sve više ima suncokreta, soje i uljane repice, umjesto kukuruza, pšenice, ječma, zobi i drugih žitarica po kojima je ovo područje poznato.
Perspektivna djelatnost
U Udruženju poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske naglašavaju da se sve više poljoprivrednika odlučuje za proizvodnju suncokreta.
“Oni su prepoznali važnost ove uljarice. Domaći ratari ne mogu zadovoljiti potrebe tvornica jestivog ulja i stočne hrane. To je dokaz da ima još mnogo mogućnosti za povećanje proizvodnje na cijelom području Republike Srpske, gdje je ove sezone suncokretom zasijano 10.000 hektara”, kažu u Udruženju poljoprivrednika Republike Srpske.
Izvor: nezavisne.com / M. Pilipović