GRADIŠKA – Žetva pšenice u Republici Srpskoj završena je na oko 95 odsto od oko 47.000 hektara zasijanih površina, a prinosi su ispod višegodišnjeg prosjeka, izjavio je pomoćnik ministra poljoprivrede Goran Bursać.
– Јoš neko vrijeme nam je potrebno da prikupimo konačne podatke o prinosu, ali već znamo da je u Semberiji dosta podbacio prinos i iznosi oko 3,5 tone po hektaru, maksimalno do četiri tone. Na pojedinim parcelama gdje su primijenjene sve agrotehničke mjere bilo je prinosa i iznad pet tona – rekao je Bursać.
On je dodao da je u Lijevče Polju nešto bolji prinos, ali ništa značajno.
– Naša pšenica se većinom koristi za stočnu ishranu, a jedan dio ide i u mlinsko-pekarsku industriju, a taj dio će ove godine biti manji s obzirom na to da su vremenski uslovi uticali na to da bude lošiji kvalitet zrna – istakao je Bursać za Srnu.
Kada je riječ o otkupnoj cijeni, on je naveo da je pšenica berzanska roba čija je cijena sklona svakodnevnoj promjeni, ali da se trenutno kreće od 0,30 do 0,32 KM po kilogramu.
– Na cijenu pšenice sigurno utiču i poremećaji na svjetskom tržištu i najava Rusije da će izaći iz sporazuma o žitu. Cijena bi, po nekim procjenama, mogla da malo raste, ali ništa značajno. Prošle godine je pšenica prodavana između 0,58 i 0,64 KM, tako da je riječ o velikom padu cijena – naglasio je Bursać.
On je dodao da domaćim poljoprivrednicima to ne ide u prilog s obzirom na to da su imali najskuplju sjetvu, a sada imaju najjeftiniju prodajnu cijenu u odnosu na ranije godine.
Bursać je podsjetio da je resorno ministarstvo ove godine povećalo podsticaje za zasijane površine pšenice kao strateške kulture, i to 500 KM po hektaru i 0,75 KM po litri nafte.
– Poljoprivrednicima smo za pšenicu isplatili oko 13 miliona KM – naveo je Bursać.
On je istakao da se poljoprivreda mora posmatrati na višegodišnjem periodu, jer su poljoprivrednici imali prošle godine dobru zaradu na pšeničnom zrnu, ali da ove godine to nije slučaj.
– Ako uzmemo neki trogodišnji prosjek možemo govoriti o nekom manjem minusu, ali vidjećemo šta nosi naredna godina i kako odgovoriti na izazove koji su pred nama – zaključio je Bursać.
Izvor: SRNA