Srbac – Platnena marama pod nazivom bošča kao sastavni dio narodnih nošnji žena iz ljevčanskog kraja otrgnuta je od zaborava zahvaljujući entuzijastima iz Ansambla narodnih igara “Lijevče” iz Razboja, koji su nastavili tradiciju izrade ovog odjevnog predmeta.
Projekat izrade nošnji završen je nakon godinu uz finansijsku podršku Omladinske banke Srbac.
– Nošnju smo izradili po motivima originalnih bošči i narodnih nošnji Lijevča polja koje smo prikupili od naših predaka – rekao je jedan od nosilaca projekta i član ansambla “Lijevče” Saša Ivković.
Marama bošča predstavlja oglavlje koje su nosile isključivo udate žene. Kao dinarska karakteristika najduže se zadržala u nošnji Lijevča. Crvena bošča zauzimala je veći prostor i nosila se od Save sve do sela uz rub Potkozarja, gdje je nošena bijela, brđanska bošča, u narodu poznatija kao bjelobošča.
– Ona se razlikuje od ostalih marama po svojim motivima, vezu i povezivanjem na glavi. Veoma je upečatljiva, zbog čega je trebalo dugo vremena za izradu kako bi bila autentična i reprezentovala nekadašnji život naroda ovog kraja – rekao je Ivković.
U procesu izrade nošnje prisustvovali su raznim predavanjima i organizovali izlete u različite dijelove tog kraja kako bi u razgovoru sa mještanima došli do korisnih informacija koje su im pomogle u izradi.
Članovi ansambla “Lijevče” otišli su i korak dalje u očuvanju tradicije pa su tako pokrenuli i manifestaciju u čast bošče, koja je održana proteklog vikenda u Srpcu i gdje su posjetioci mogli vidjeti nove nošnje koje su izrađene na osnovu originalnih.
Simbol
Umjetnički rukovodilac ansambla “Lijevče” Stana Nagradić kaže da su vratili u sadašnjost pojedine običaje koji su davno iščezli.
– Bošča je dobila svoje zasluženo mjesto kao najosnovniji i najstariji element narodne nošnje ovog kraja. Žene sa ovih prostora su je ponosno nosile vijekovima. Ona je štitila glavu od vremenskih neprilika, ali je istovremeno naglašavala ljepotu i bila simbol borbe žena tog vremena za opstanak i očuvanje porodice – rekla je Nagradićeva.
Glas Srpske