GRADIŠKA – Ovogodišnji rod kukuruza u potkozarskim i lijevčanskim opštinama je od osam do 12 tona po hektaru, što je znatno bolje nego prošle jeseni.
Na području Gradiške, Srpca i Laktaša kukuruzom je zasijano 30.000 hektara.
Zadovoljni su i stručnjaci i ratari. Iako prva polovine godine nije bila idealna, količine padavina u drugom dijelu bile su sasvim dovoljne. Zato su rod i kvalitet kukuruza odlični.
Padavine
Branko Stojnić, načelnik gradskog Odjeljenja za privredu i poljoprivredu Gradiška, smatra da je na rod pozitivno uticalo dovoljno padavina u julu i avgustu.
– To je period kada je vlaga najpotrebnija za kukuruz – rekao je Stojnić.
Jovica Račić svakodnevno vlastitom mehanizacijom u selima Mačkovac i Bok Jankovac obere po tri hektara kukuruza.
– Rod je veoma dobar, preko deset tona po hektaru, posebno u takozvanom nebranjenom dijelu, između nasipa i Save. A kada dobro rodi kukuruz, kao sada, biće bolja situacija i u svinjogojstvu i kompletnom stočarstvu – ocjenjuje Račić.
Rekorderi
Novo Milanović, dugogodišnji rekorder u proizvodnji kukuruza u Cerovljanima kod Gradiške, ove jeseni je, na površini od 18 hektara, ubrao 200 tona kukuruza.
– Rod je bio odličan, kvalitet isto tako, ambari su puni i ne brinem za ishranu stoke na vlastitim farmama. Po tom pitanju mogu se pohvaliti veoma dobrom i uspješnom sezonom – rekao je Milanović za Srpskainfo.
Zadovoljni su i srbački poljoprivrednici. Radojica Vidović iz Kukulja kaže da je u ovom selu kukuruz takođe dobro rodio.
– Kukulje su selo rekordera, jer imamo kvalitetno zemljište, koristimo stručnu pomoć i adekvatno đubrivo. Slično je i u susjednim selima, Liliću i Razboju Lijevčanskom – rekao je Vidović.
Kvalitetno zrno
Nenad Erceg, viši stručni saradnik za ratarstvo i povrtarstvo u Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, u Područnoj jedinici Gradiška naglašava da je zrno kukuruza veoma dobrog kvaliteta.
Na području Kozarske Dubice prosječan rod je 10 tona po hektaru. Ovde je zasijano 1.500 hektara, što je najveća površina u posljednjih nekoliko godina, u poređenju s ostalim žitaricama.
Značajan doprinos povećanju površina pod kukuruzom ima preduzeće “Jelena”. Oni su uspostavili kooperantski odnos sa 300 ratara, finansirali sjetvu uz garantovan otkup i otplatu repromaterijala u kukuruzu, nakon žetve.
Osim toga, na vlastitim parcelama su zasijali 130 hektara ove žitarice, što takođe mnogo doprinosi povećanju sjetvenih površina u dubičkom kraju.
Na području Gradiške, prema podacima gradske uprave, planirana je jesenja sjetva na 7.700 hektara, od čega pšenice oko 4.500 hektara, ječma 1.500, tritikala oko 1.000 hektara, uljane repice 300, ozime zobi 200, te još 200 hektara drugih, manje zastupljenih vrsta žita.
Ozima sjetva
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković naglašava da je rod kukuruza očekivan jer su vremenski uslovi u periodu formiranja zrna bili dobri. On kaže da je prosječan rod od 10 tona po hektaru u većini sredina, gdje su klimatski uslovi relativno dobri.
Berba kukuruza, ali i žetva soje u optimalnim agrorokovima, omogućavaju i sjetvu pšenice i ostalih ozimih žitarica u najpovoljnijim terminima. Ozimi ječam je uglavnom zasijan, a sjetva pšenice će potrajati i do polovine novembra.
Stojan Marinković je rekao da će u predstojećoj sjetvi, iako je relativno rano govoriti o tome, planirane površine pšenice biti smanjene. Razlog su smanjene i subvencije, kao i manje cijene od očekivanog praga.
– Poljoprivrednici će posijati nešto više uljarica, prije svega soje i suncokreta. Interesovanje za uljanu repicu je, takođe, poraslo, tako da očekujemo da će struktura sjetve i jesenje i proljetne biti izmijenjena u odnosu na ovu godinu – naglasio je Marinković.
ČETIRI TONE SOJE PO HEKTARU
Sojom na području Gradiške, Laktaša i Srpca bilo je zasijano 1.500 hektara.
– U pojedinim mjestima prinos ove uljarice premašio je četiri tone po hektaru, što je zaista izvanredno. Poljoprivrednici su primijenili potpune agrotehničke mjere i preporuke stručnjaka – rekao je Nenad Erceg, viši stručni saradnik za ratarstvo i povrtarstvo u Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.
Izvor: Srpska info / Milan Pilipović