GRADIŠKA – Privreda Gradiške u posljednjih sedam godina bilježi značajan rast obima proizvodnje, izvoza i broja zaposlenik, a rezultat je to sposobnosti gradiških privrednika da se prilagode trenutnim okolnostima na tržištu i aktivnosti koje je Gradska uprava radila u cilju da bude efikasnija u svemu što je potrebno za ubrzan razvoj, izjavio je gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić, gostujući u emisiji „TV objektiv“ Radio-televizije Gradiška.
Adžić je rekao da je globalna svjetska kriza od 2020. godine, izazvana epidemijom i ratnim sukobima, djelimično usporila razvoj gradiške privrede, ali da su domaći privrednici pokazali sposobnost da u situaciji kada je u EU smanjena potražnja pronalaze nova tržišta.
Gradske i republičke vlasti, naveo je Adžić, stvarale su povoljan poslovni ambijent za razvoj domaće privrede i privlačenje stranih investitora, a privrednici su u isto vrijeme prilagođavali svoj proizvodni asortiman potrebama tržišta, primjenjujući sve više nove tehnologije, pa i rezultati nisu izostali.
„Podaci o rastu obima proizvodnje, izvozu, dobiti kompanija i povećanju broja zaposlenih su egzaktni. Pokrivenost uvoza izvozom je oko 102 odsto, po čemu je Gradiška jedna od vodećih lokalnih zajednica u Republici Srpskoj i BiH. Broj zaposlenih je rastao za oko 30 odsto i prvi put je premašen broj od 11.000 iz 1990. godine, a trenutno je u Gradišci zaposleno blizu 11.800 radnika“, naveo je Adžić.
On je pohvalio rad Privrednog savjeta Grada Gradiška, koji su svojim prijedlozima i inicijativama pomogli Gradskoj upravi da prilagodi svoj rad potrebama privrede, pa tako danas i strani investitori imaju smo riječi hvale kada je u pitanju brzina izdavanja svih potrebnih dozvola, a uz to su i značajno smanjeni iznosi svih administrativnih taksa i naknada koje privrednici plaćaju.
Govoreći o predanostima i potencijalima za privlačenje investitora, Adžić je rekao da Gradiška ima odličan geostrateški položaj, sa 56 kilometara dugom granicom prema EU i najvećim graničnim prelazom i carinskim terminalom u Srpskoj i BiH, da prednost predstavlja i najmanja stopa poreza na dobit, kvalifikovani ranici i prirodni potencijali, zbog kojih je 14 velikih staranih kompanija odabralo Gradišku kao dobro mjesto za poslovanje.
„Imamo još 14 lokacija u poslovnoj zoni u Novoj Topoli koje su prodate stranim investitorima, od kojih su tri kompanije iz Austrije, dvije iz NJemačke i jedna iz Slovenije već pribavile dozvole za gradnju poslovnih objekata. Nekoliko njih je trenutno zbog svjetske krize ipak u procesu razmatranja kada će započeti ulaganja, ali nisu odustali od namjere da posluju u Gradišci“, dodao je Adžić.
Prema njegovima riječima, Gradiška u narednim godinama sa slobodnom ekonomskom zonom Liman, kod novog mosta u Čatrnji i graničnog prelaza, koja je u završnoj fazi registracije, može da očekuje mnogo veći priliv investicija, jer će to biti značajan ekonomski potencijal cijele Republike Srpske i BiH.
„Svjetska banka je takođe dala podršku formiranju ove zone i Gradiška je odabrana za realizaciju jednog od dva pilot projekta za izradu regulacionog plana i infrastrukturno opremanje slobodne ekonomske zone, te će u narednih desetak dana biti potpisan ugovor o dodjeli granta za ove namjene. Za Gradišku mnogo znači kada institucija kao što je Svjetska banka ocijeni da je grad sa velikim potencijalom za razvoj slobodnih ekonomskih zona“, naglasio je Adžić.
On je dodao da je Gradiška prepoznata i kao lokalna zajednica koja ulaže mnogo u obrazovanje, prije svega opremanje srednjih škola i uvođenje novih zanimanja, odnosno usklađivanju obrazovnih procesa sa potrebama privreda.
Adžić je zaključio da će ipak u narednom periodu biti teško zadržati radnike, zbog čega će se morati smanjivati doprinosi na plate, a poslodavci još veći dio svoje dobiti preusmjeriti u povećanje plata.
Izvor: RTVG / Milorad Malešević