GRADIŠKA – Nemanja Plotan (27) iz Gradiške poslije studija ekonomije na Bečkom univerzitetu i master studija međunarodnih odnosa na Univerzitetu Oksford Bruks u Velikoj Britaniji sada je stipendista Kraljevog koledža iz Londona, gdje pohađa studij iz finansijske i monetarne politike.
Želja mu je, kaže, da završi doktorske studije iz Međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Velikoj Britaniji. Slijedeći primjer mnogih iz svoje generacije, Plotan se nakon srednje škole odlučio za studij u inostranstvu.
“Presudno je bilo traganje za boljim akademskim i poslovnim uslovima. Vodio sam se krilaticom da riba ne može prerasti svoj akvarij, te je bilo neophodno pronaći sredinu gdje mogu iskazati svoje znanje i ambiciju. Izabrao sam Beč i London, gdje je moj trud uveliko nagrađen. Naravno, jedan od glavnih razloga, pored ličnih ambicija, jeste želja da kroz lični angažman na međunarodnoj političkoj sceni doprinesem razvoju i društveno-ekonomskoj obnovi svoje otadžbine”, smatra Plotan.
On naglašava da šansu u Evropi nije prepoznao, nego stvorio. O prednostima, izazovima, ali i teškoćama tokom studiranja u evropskim državama, ovaj mladi i ambiciozni politički ekonomista govori sa više aspekata.
“Uspjeh se gradi korak po korak, uz veliku disciplinu, ali to ništa neće promijeniti ako ne vjerujemo u sebe i svoj uspjeh. Ja sam oduvijek živio sa dubokim osjećajem da mi je uspjeh zagarantovan, što je ponekad, samo po sebi, bilo dovoljno da se ohrabrim za svaki naredni korak. Dakle, važno je fokusirati se na svoj cilj, na svoje mogućnosti, zvijezde će se posložiti, a rezultati će doći.”
Na koliko odricanja su spremni studenti iz regiona tokom školovanja i kasnije u zemljama Evropske unije, u čemu je prednost, a u čemu hendikep, pitali smo Plotana.
“Velika je šansa za uspjeh u evropskim zemljama kao što je Austrija, gdje sam iz Gradiške otišao nakon srednje škole. U Beču, u Austriji, nagrađuju rad i trud. To je moj zaključak. Studente iz našeg regiona podijelio bih u dvije grupe, na one kojima su roditelji sve omogućili i koji imaju gdje da se vrate i one koji moraju za sve da se samostalno izbore. Druga grupa češće ispuni cilj i završi studij. Poznajem mnogo mladih koji dolaze iz imućnijih porodica i koji nisu bili spremni da izađu iz svoje zone komfora. Zato nisu uspjeli”, objašnjava Plotan specifičnosti studiranja u inostranstvu na temelju svoga iskustva i zapažanja.
“Nažalost, mnogi odustaju od studiranja u inostranstvu čim se suoče sa poteškoćama. Najveći hendikep je bh. državljanstvo. U Austriji je za građane Evropske unije studiranje besplatno. Studenti iz BiH za svaki semestar na državnim fakultetima plaćaju 740 evra. Pored toga, studenti iz BiH, koji su prinuđeni da rade, ograničeni su na 20 sati sedmično, uz prethodno pribavljenu radnu dozvolu, koja se čeka između jednog i tri mjeseca.”
Za Nemanju je početak studiranja u Austriji bio najteži, zbog učenja jezika i privikavanja na novu sredinu.
“Zbog birokratskih ograničenosti koja dolaze uz pasoš iz BiH, prvih pet godina za mene je bilo ispunjeno velikim izazovima koje nije bilo lako prebroditi. Naravno, uz podršku porodice i prijatelja sve je moguće, ali ne treba gajiti iluzije kako je život na Zapadu lagan. Mnogo se radi, ali rad ipak donosi uspjeh i napredovanje”, suština je Plotanovog iskustva tokom studija u Beču.
Studentima iz BiH koji planiraju krenuti njegovim putem preporučuje da prvo odrede jasne ciljene i realne mogućnosti.
“Ne treba žuriti sa takvom odlukom, ukoliko ona nije u potpunosti definisna. Bolje je pauzirati godinu nego na prečac krenut u nepoznato. Imao sam priliku da godinu dana usavršavam jezik, da radim i da razmišljam, da se preispitujem da li sam odabrao realan i ostvariv cilj. Dokle god slušamo sebe i svoj unutrašnji glas, nećemo pogriješiti u izboru”, kaže ovaj mladi stručnjak, kolumnista u više časopisa u Evropi, aktivan i uvažen član međunarodnih organizacija i institucija.
Prednosti studiranja u inostranstvu
Prednosti studiranja u inostranstvu su brojne, smatra Nemanja Plotan. Bolji životni standard, veće ekonomske mogućnosti, bolja umreženost sa ostatkom svijeta, kvalitetniji i bolje rangirani fakulteti, olakšan pristup nauci.
Život na Zapadu više je orijentisan na pojedinca i njegov lični napredak.
“Naravno, sa tim dolaze i materijalne nagrade. Problemi uvijek postoje, to su nostalgija, odvojenost od porodice i rodbine, prijatelja. Život na Balkanu je više orijentisan na kolektiv, porodicu i prijatelje. Na Zapadu je drugačije”, kaže on.
Izvor: Nezavisne novine / M. Pilipović