Republika Srpska može da egzistira samo ako uspješno bude branila svoja prava koja su joj data Dejtonskim sporazumom. Ne smijemo pristati na nametnute odluke niti samo gledati kršenje sporazuma od strane visokih predstavnika, jer bismo time stavili katanac na ono što se zove RS.
Rekao je to u intervjuu za “Glas Srpske” predsjednik RS Milorad Dodik povodom 20. godišnjice od parafiranja Dejtonskog sporazuma, kojim je zaustavljen rat i postavljeni temelji uređenja BiH.
* GLAS: Navršava se 20 godina od parafiranja Dejtonskog sporazuma. Kako sa ove distance gledate na položaj i status RS?
DODIK: Da je sreće, ovo bi bilo samo simbolično obilježavanje i ne bi izazivalo ovoliko različitih gledanja i konferencija. Dejtonski sporazum je u svojoj suštini preživio sve izazove. Nastao je kao odgovor na potrebu da bude uspostavljen novi politički odnos u BiH, koji bi mogao da garantuje mir. Suština koja je tražena je novi politički sistem u BiH sastavljen od dva entiteta i tri naroda kao faktor očuvanja mira podržan od strane međunarodne zajednice i taj cilj Dejtona se pokazao uspješnim. Problem je, međutim, međunarodni intervencionizam u BiH, koji je masovno degradirao Dejton. Danas imamo situaciju da jedno piše u Ustavu, a sasvim druga realnost je u političkom sistemu. Sve ozbiljne zemlje bi imale sa tim problem, a u BiH se ta anormalnost u pogledu postojanja institucija, kojih nema u Ustavu, pokriva isključivo nasiljem međunarodnog faktora. Čak se instrumentalizuje i Ustavni sud BiH. Promjena ima i u Savjetu ministara BiH u kojem umjesto propisana tri postoji deset ministarstava. Ovi i mnogi drugi primjeri govore da je međunarodna zajednica ovdje htjela da vidi centralizovanu državu, koju nije mogla da uspostavi na osnovu međunarodnog dogovora, koji je rezultirao Dejtonskim sporazumom. Sve se pokušava sakriti pričom idemo u budućnost, pustite prošlost, ali ponekad prošlost generiše upravo budućnost. Ako prihvatimo kršenje Dejtona od strane visokog predstavnika, pristajemo da nam iste stvari rade i u budućnosti. U čitavom vremenu primjene Dejtonski sporazum, koji je odmah nakon potpisivanja gotovo osporen sa svih strana, uspio je da preživi i uspostavi sasvim novu realnost u BiH. Idealisti i oni koji žele da vide centralizaciju u BiH glavni atak imaju na Dejton. U toj ulozi smo vidjeli i visoke predstavnike čija je obaveza bila da štite Dejton. Najčešće je to bio Pedi Ešdaun, koji je napisao u svojoj knjizi, opisujući svoje vrijeme: “Ja sam došao da razgradim Dejton”. To je bilo sasvim dovoljno da neko pokrene njegovu odgovornost za kršenje međunarodnog prava, a to nećemo vidjeti. Politike koje stoje iza kršenja međunarodnog prava podržavale su i Ešdauna, ali sam uvjeren da će jednog dana i ta politika biti promijenjena i da će odgovarati za kršenje međunarodnog prava.
* GLAS: Brojne nadležnosti su prenesene na BiH iako nisu propisane u Dejtonskom sporazumu, a svjedoci smo da te tendencije ni danas nisu prestale. Koliko dejtonski ustav još može živjeti s obzirom na drastične izmjene koje je doživio tim potezima?
DODIK: Ustav postoji, ali i nakaradna antiustavna praksa. Sad imamo zahtjev za ustavne promjene koje idu u pravcu da se Ustav prilagodi praksi, a ne suprotno. Kakva je ovo zemlja u kojoj postoji ustav i praksa koja je potpuno antiustavna? Ko želi da ima posla sa takvom zemljom? Svakome u političkom svijetu će to biti alogično i svi će smatrati da je to razlog nestabilnosti. Međunarodne okolnosti su sada drugačije od nekih ranijih perioda da bi se sad situacija rješavala novom konferencijom. Nju zagovaraju oni koji su lišeni elementarne analitičke sposobnosti da vide da je nemoguće i da nema razloga za organizovanje nove međunarodne konferencije o BiH. Zašto da bude organizovana? Zašto se ne organizuje o Francuskoj? Nismo prijetnja miru u regionu. Ostaje potreba da naše prakse u političkom smislu budu dovedene u okvire ustava, a to znači da razgovaramo i imamo konsenzus o tome. Sve ono što nema konsenzus, a nametnuto je od visokog predstavnika ne može trajno da živi.
* GLAS: Da li je moguć povratak na izvorni Dejton, koji je ključni stav RS?
DODIK: Treba da budemo realni i moramo pokušati da se što više približimo izvornoj poziciji i zato hoćemo da učestvujemo u razgovorima o tome da vidimo na koji način to možemo da uradimo. Neke stvari u degradirajućem smislu po RS smo zaustavili, ali to ne znači da su i riješene. Ne možemo verifikovati političko nasilje visokog predstavnika i to nećemo raditi. Mislim da to RS ne smije nikada uraditi. Da li će oni uspjeti da slome priču o referendumu u ovom trenutku ne znam, ali to ne znači da ako uspiju da to urade da RS treba da odustane od osporavanja nasilja visokog predstavnika. To će samo biti dokaz da su spremni da rade još veće nasilje nad demokratskim tekovinama, a to je da na neposredan način izjašnjavanjem ljudi kažu šta hoće, a šta neće.
* GLAS: Šta čeka BiH ako bude nastavljeno kršenje Dejtonskog sporazuma?
DODIK: BiH na silu pokušavaju da naprave zemljom. To podrazumijeva da se intervencijom stranaca nađu unutrašnji izvođači radova. BiH se može vratiti konsenzusu o sebi ili da srlja u stanje koja će je dovesti u pat poziciju i biće kao voštana figura, a u suštini neće imati smisla.
* GLAS: Pomenuli ste najave o organizovanju nove konferencije o BiH, odnosno donošenju novog ustava. Može li biti organizovana takva konferencija i šta bi hipotetički u tom slučaju mogao biti odgovor RS?
DODIK: Mislim da ne može biti organizovana. Može o Siriji, a u BiH se danas relativno normalno živi iako ima nezadovoljnih po raznim osnovama. Bošnjaci su nezadovoljni jer žele veću centralizaciju, Hrvati jer nemaju treći entitet, a mi jer su nam oduzeli prava koja smo stekli međunarodnim pravom. Jedini način naše političke egzistencije je da se držimo prava koje je dalo kompetencije RS karakteristične za države, osim međunarodnog predstavljanja u okviru Ujedinjenih nacija i drugim mjestima. Pitanja poput vojske, policije ili poreza nisu bila predviđena za nivo BiH, ali su kasnije sve prenijeli. Postavlja se pitanje šta bi bilo od Srpske da nije odlučno krenula u odbranu svoje pozicije date Dejtonskim sporazumom. U zajedničke institucije se ponovo vratio entuzijazam i ponovo je tu nagon za centralizacijom. Zato tu borbu moramo nositi i ne smijemo od nje odustati. Republika može da egzistira samo ako uspješno bude branila svoja prava. RS ne traži nikakva dodatna prava osim onih koja su u Ustavu i Dejtonskom sporazumu. Moramo imati entuzijazam da se borimo za prava Republike koje je stekla u Dejtonu, jer imamo BiH koja nam pokušava oduzeti nadležnosti, koja želi da nas umanji i koja hoće da preuzme sve ingerencije koje smo stekli. Kada ostavite po strani priču o ratu i gledate u perspektivnu budućnost, morate shvatiti da je jedini način egzistencije srpskog naroda i RS da se bori za svoja prava koja je stekla u Dejtonu i to ne smijemo prestati činiti. Niko ne smije biti lijen da to brani. To moramo raditi svi i svaki dan.
* GLAS: Kako gledate na zahtjeve da Hrvati dobiju teritorijalnu jedinicu u FBiH?
DODIK: Hrvatski narod, kao konstitutivan, bi trebalo da ima treći entitet, ali nema zadiranja u RS. Naša podrška je veoma jasna i nema kalkulacija. Možemo da razumijemo i da podržimo hrvatske inicijative da u FBiH budu dva, umjesto jednog entiteta, ali svako zadiranje u RS bi značilo povlačenje naše podrške.
* GLAS: Pitanje koje nosi jedan od najtraženijih odgovora je da li će biti najavljenog referenduma u RS?
DODIK: Bošnjaci su uspjeli da naprave propagandnu priču, a nažalost tome se pridružila i opozicija u RS kada nije bila dio većine koja je donijela tu odluku. Meni ne treba referendum, ja imam svoj stav, ali se njemu protive oni koji žele da umanje značaj tog važnog pitanja. Tu se radi o borbi protiv prava naroda da se brani. Mi nećemo da prihvatimo nasilje visokog predstavnika koji je prekršio Dejtonski sporazum i borimo se protiv toga. Ako opozicija to hoće, to je njihov problem. RS ne može prihvatiti to nasilje, jer je ono bilo protivpravno, protiv međunarodnog sporazuma, ugrožavalo je naša prava, ustave RS i BiH… Sve što je moglo da ugrozi, ugrozilo je i mi to ne možemo legalizovati. Ako to uradimo, mi smo stavili katanac na ono što se zove RS.
* GLAS: Rekli ste jednom prilikom da zbog referenduma trpite pritiske i prijetnje. O kakvim pritiscima se radi i da li su oni splasnuli?
DODIK: Nema dana da mi neko ne govori da će mi zabraniti putovanja i blokirati imovinu. To radi i opozicija kriminalizacijom svega i svačega da bi bila sakrivena priča o referendumu. Napravili su galamu i istakli Milorada Dodika kao nadobudnog, jer ga ne mogu pobijediti ni na jedan drugi način. Na taj način prizivaju strance kako bi Miloradu Dodiku, navodnom diktatoru koji nema ni vojske ni državne bezbjednosti, već samo volju, karakter i podršku naroda, pripisali diktatorska ovlašćenja, jer ne možete drugačije smijeniti diktatora nego međunarodnom intervencijom. Ovdje se radi o daleko kapitalnijim stvarima. Možda nećemo uspjeti izboriti se u ovom trenutku protiv visokog predstavnika, jer je povratak opozicije iz RS u vlast u Sarajevu vratio snagu međunarodnoj zajednici. Stranci ponovo mešetare, a to nisu mogli prethodnih osam godina.
Srpski korpus
* GLAS: Da li je moguće postići konsenzus o važnim pitanjima za RS unutar srpskog korpusa?
DODIK: Nema idile u političkom životu. Postoji potreba o političkoj tolerantnosti ili korektnosti, a ona počinje od toga da, recimo, uvažite rezultate demokratskih izbora. Predstavnici RS u vlasti na nivou BiH su legalno izabrani na izborima, ali nemaju legitimitet i to su pokazali svojim nepoštivanjem institucija RS. Prvo su udarili na institut predsjednika pa Vladu i parlament, sada ne valja ni Radio-televizija RS i sve im više neće valjati MUP RS. Niko od njih ne traži da obustave priče o kriminalu, ali neka institucije rade svoj posao, a oni neka se bave politikama. Interes Republike treba manifestovati, čak iako drugačije gledate na stvari. Na konferenciji o Dejtonskom sporazumu u Mostaru je ponovo pokrenuta priča o slučaju “Sejdić i Finci” i pokušaj stvaranja okvira da član Predsjedništva BiH ne bude biran neposredno na izborima nego u parlamentu. Moj dugoročni interes je bio da očuvam snagu srpskog člana Predsjedništva tako da će se birati u RS na neposrednim izborima glasanjem birača. Mladen Bosić je motivisan ličnim stvarima, a ne političkim procesima i tu je naša razlika, ali možemo da prećutimo neke stvari i uglavnom se svi slažemo da nema izbora u Parlamentu BiH, nego da mora da bude biran neposredno. I to je dobro.
Glas Srpske