GRADIŠKA – U gradiškoj Bolnici, prije pedeset godina bilo je 1400 poroda a sada je ta brojka duplo manja, izjavio je Blagoja Tomić, ginekolog u penziji podsjećajući na veoma dobra, uspješna iskustva tokom utemeljenja i razvoja zdravstvene zaštite žena te natalitetne politike u davnašnje vrijeme i sada.
Tomić je bio stipendista JNA tokom studija medicine u Sarajevu ali je tadašnji Dom zdravlja u Gradiški, 1970. godine, vratio vojsci novac utrošen u njegovo stipendiranje, što je omogućilo zaposlenje u ovoj civilnoj ustanovi.
– Kadrovska politika u to vrijeme bila je veoma dobra. Opštine odnosno preduzeća su selektovali stipendiste, birali najbolje u srednjim školama i nudili stipendiju uz obavezu da se po završetku studija vrate i zaposle u toj ustanovi. Studenti su takođe, osim stimulacije bili uslovljeni da uče i napreduju jer, ukoliko izgube godinu ili napuste studij, njihovi roditelji su bili obavezni da u skladu sa ugovorom vrate do tada utrošene stipendije – objasnio je Tomić, ugledni specijalista ginekologije u penziji koji je, u gradiškom zdravstvu, radeći prvo u Domu zdravlja, potom Dispanzeru za žene i Odjelu ginekogije i porodilišta u Bolnici, obilježio epohu gradu na Savi.
Natalitetna politika, prije pola vijeka u Gradiški, posvjedočio je Tomić, bila je veoma uspješna.
– Za rad i obuku mladih ovdje su tada angažovani dokazani stručnjaci među kojima je bio Zagrepčanin Stjepan Soptija. Služba ginekologije ojačala je povratkom sa specijalizacije Remze Suhonjića i drugih kolega. U početku smo radili u skromnim uslovima ali naš entuzijazam podržan u kolektivu i tadašnjoj Opštini, davao je veoma dobre rezultate – podsjetio je Blagoja Tomić.
Ni nakon osnivanja Odjela ginekologije u Bolnici, nije bilo adekvatnih prostornih niti tehničkih uslova.
– Postepeno se ova služba razvila u ugledan odjel koji se mogao pohvaliti stručnim i veoma uspješnim, uglednim ljekarima, babicama i drugim osoboljem. Pokojni Remzo Suhonjić je tada bio veliki pregalac i veoma zaslužan za kadrovsko jačanje i tehničku opremu, što je bitno doprinosilo natalitetu i zdravlju žena – pojasnio je Tomić.
On naglašava da u to vrijeme nije bila praksa prosleđivanja pacijenata na daljnje zbrinjavanje u Banjaluku jer je u Gradiški bilo dovoljno stručnjaka koji su mogli riješiti i najkompleksnije probleme.
– Radili smo identične procedure kao i Klinički centar u Banjaluci, među kojima je i zamjena krvi kod beba. Taj zahvat čak nije rađen ni u Banjaluci a mi smo to ovdje činili uspješno. Na našem odjelu godišnje je bilo 1.400 poroda a sada je to upola manje, bez obzira što ima mnogo više stanovnika i što Gradiški gravitira nekoliko opština ove regije – navodi Blagoja Tomić podjetivši da su ginekolozi iz Gradiške dva puta sedmično organizovali zdravstvene preglede žena u Prnjavoru, Srpcu, Laktašima, Dubici i Kostajnici.
– Čak smo dvije godine držali ginekološki odjel Doma zdravlja u Drvaru. Nas četvorica, Remzo Suhonjić, Pavle Kukolj, Rašid Hasić i ja, smjenjivali smo se po mjesec dana u Drvaru. Istovremeno smo, iz tog grada organizovali preglede žena u Bosanskom Grahovu, Glamoču i Bosanskom Petrovcu. Na cijelom području koje gravitira Drvaru, organizovali smo sistematske preglede žena na rano otkrivanje karcinoma grlića maternice. Time je bila obuhvaćena sva populacija žena od 16 do 45 godina – prisjetio se Tomić.
Novcem zarađenim kod Fonda zdravstva, tokom ovih pregleda, kupljen je ultrazvučni aparat za ginekološki odjel i dispanzer u Gradiški.
– Kasnije se ispostavilo da je taj aparat bio presudan u primarnoj zdravstvenoj zaštiti odnosno dijagnostici, naročito deformacije ploda. Ka da iz sadašnje perspektive to analiziram, jasno je da su mnoge moje kolege bili veliki entuzijasti, zaljubljenci u svoj posao čije vrijednosti su prepoznali i stimulisali u lokalnoj zajednici – izjavio je ginekolog Blagoja Tomić, koji je na ovu temu opširno govorio i za potrebe dokumentarnog filma o nastanku i razvoju zdravstva u Gradiški.
Plejada za primjer i poštovanje
Rajko Dodik, direktor Bolnice Gradiška kazao je za Srpskainfo da su Blagoja Tomić i njegove kolege koje je pomenuo, dali veliki doprinos utemeljenju i ugledu odjela ginekologije.
– Oni su veliki pregaoci, stručnjaci za primjer i poštovanje čiju ulogu ne smijemo zaboraviti niti dovesti u sumnju. Zato smo odlučili da njihova iskustva, kao i mnogih drugih kolega, sačuvamo u filmu i monografiji – kazao je Dodik.
Izvor: Srpska info / Milan Pilipović