GRADIŠKA – Rade Latinčić, sedamdesettrogodišnji poljoprivrednik iz laktaškog sela Krnete svake godine proizvede i do 30 tona najkvalitetnijeg paradajza bez upotrebe hemijskih sredstava i mineralnih vještačkih đubriva.
Ove godine u plastenicima ima 1.100 rasadnica paradajza, kojeg već bere, a na otvorenom u tri etaže ima 1.900 sadnica paradajza. Posadio je rani, srednje rani i kasni.
„Prije sadnje u proljeće naberemo dovoljno koprive i napravimo đubrivo. Popršćemo biljku po listu i onda nema insekata, a cijevima, navodnjavanjem kap po kap dodamo rastvor koprive i u zemljište kao đubrio. List paradajza je tamnozelen i zdrav, a plodovi ukusni i kad se rasijeku ujednačeno crveni i mesnati“, priča Latinčić.
Ovaj vrijedni poljoprivrednik već četiri decenije proizvodi paradajz. Dobar glas se daleko pročuo pa mu kupci dolaze kući.
„Iz plastenika ću imati najmanje 10 tona paradajza, još dva puta toliko na otvorenom. Znaju trgovci, a i potrošači da je to sve bez hemije. Moram biti iskren pa priznati, malo je teže na organski način proizvesti, koristeći samo supstrat od koprive i pregorjelo stajsko đubrivo. Ali zato mi je olakšano na drugoj strani, kupci mi dolaze kući i donose gotov novac“, ističe Rade Latinčić. Ratku, kako ga zovu Krnećani, pomaže supruga Nada, sinovi i snaha i posebno unuk Dejan.
„Unuk se izverzirao da briše, pakuje i naplaćuje paradajz. Ima 14 godina i on je moja budućnost. Supruga je mnogo vrijednija od mene. Ja dok radim oko paradajza prisjećam se mladosti. Svirao sam na igrankama i osvajao djevojke. Bilo me je na sve strane, pa čak i u disko klubovima u Zagrebu, Karlovcu, Dugoj Resi i Rijeci. Evo me danas obrađujem svoju zemlju, tridesetak dunuma u selu Krnete i presrećan sam“, rekao je Rade Latičić.
Ovaj uzorni poljoprvrednik kaže da obožava crvenu boju. U paradajzu je u crvenoj boji, paradajz mu je jarko crvene boje, vozi crveni traktor i crveni kombi, po čemu je prepoznatljiv.
Zanimljivo je da je uporedo sa proizvodnjom paradajza radio i na klesanju nadgrobnih spomenika. Odustao je od tog posla,iako je unosan, jer je shvatio da je lakše raditi sa paradajzom.
„Sad je naša sezona. Radimo danonoćno,beremo i prodajemo paradajz. Zimi trošimo i lijepo živimo, a dovoljno novca odvojimo i za proljetnu sjetvu i sadnju rasade. Sjeme je skupo, ali ako nećemo platiti, nećemo ni ubrati, rekao je Rade Latinčić“, nadaleko poznatiji kao Ratko ili Baćan.
Autor: :Boško Grgić