GRADIŠKA – Stočarstvo, voćarstvo, pčelarstvo i prerada drveta u Potkozarju, te ratarstvo, proizvodnja povrća na otvorenom i u plastenicima uz izgradnju prerađivačkih kapaciteta čine suštinu dugoročne strategije razvoja sela.
Radno mesto na njivi uz snažnije stimulisanje poljoprivrede, izvestan plasmam uz stalno poboljšanje infrastrukture je opredelenje opštinske uprave zacrtano planskim dokumentima i za 2018. godinu. Opština Gradiška inicirala je i javnu raspravu, kaže načelnik opštine Zoran Adžić, kako bi se stekla konkretnija slika vizije i potreba pojedinih područja.
– Uložili smo 1.400.000 KM u izgradnju i rekonstrukciju puteva. Naš moto je uređenje svih 760 kvadratnih kilometara na području opštine, što je uslov za realizaciju razvojnih planova u ruralnom području – izjavio je Adžić za “EuroBlic” u Cerovljanima, nakon završetka poslednje deonice od ukupno tridesetak kilometara puteva izgrađenih ove godine.
On napominje da je infrastruktura temeljni uslov za napredak sela, prvenstveno asfaltni putevi, vodovod, adekvatna elektro-mreža, moderne komunikacije.
– Naš zadatak je da posredstvom opštinskih odeljenja za razvoj te privredu i poljoprivredu prepoznamo perspektivne delatnosti te mogućnosti subvencija sa više nivoa – istakao je on i napomenuo da šansa postoji i kroz projekte Evropske unije.
U Strategiji razvoja do 2020. godine, jednom od ključnih planskih dokumenta konstatovano je da u strukturi zemljišta čak 66 odsto čine oranice, a preostli deo su šume.
– To su dva ključna prirodna resursa na kojima ova zajednica bazira svoj razvoj. Dolinska tla u Lijevče polju i uz rečice Jablanicu, Vrbašku i Lubinu, te obronci Kozare i Prosare, primenom agrotehničkih mera, predstavljaju veliki potencijal za razvoj poljoprivredne proizvodnje – navedeno je u Strategiji razvoja.
Prema karti takozvane upotrebne vrednosti, čak 92,13 odsto poljoprivrednog zemljišta pripada prvoj grupi.
U opštinskoj upravi se nadaju da će putem javne rasprave o planovima i perspektivama za narednu godinu jasnije prepoznati razvojne šanse. Tome u prilog ide i podatak da su u 2018. godini predviđene značajnije investicije u 16 mesnih zajednica.
– Razgovaramo sa građanima, privrednim savetima, udruženjima, ekonomistima… Cilj nam je da u direktnim razgovorima saznamo šta je u selima najpotrebnije raditi – istakao je Adžić na sastanku sa meštanima Gornje Jurkovice.
Momir Cvjetković, inženjer poljoprivrede iz Rogolja koji se godinama bavi stočarskom proizvodnjom i njenim specifičnostima podseća da na celom opštinskom području ima veliki broj praznih i funkcionalnih objekata.
– Neophodno je formirati veći broj matičnih stada stoke, poboljšati genetski sastav, snažnije uključiti stručnjake, oživeti ili izgraditi prerađivačke kapacitete, a sve to stalno i temeljito pratiti i stimulisati – smatra Cvjetković.
On naglašava da je stočarstvo generator svih drugih delatnosti u selu, posebno ratarstva i proizvodnje stočne hrane. Ovaj stručnjak se zalaže za apsolutnu finalizaciju poljoprivrednih proizvoda, jer to stvara višestruko veću dobit nego plasman sirovine.
– Time dobijamo i kvlitetniju domaću hranu, naše meso, mleko, povrće i druge proizvode za koje znamo poreklo – smatra Cvjetković naglasivši bitnim i organizovanje proizvođača, povezivanje sa prerađivačima, znanje i obuku, podršku uvođenju novih tehnologija.
Resursi
Istraživanja su pokazala da na gradiškom području postoji više vrsta minerala i drugih rudnih sirovina. To su ugalj, ciglarska glina, tehnički građevinski kamen, kvarc, minerali bakra i žive te arhitektonski ukrasni kamen.
Blic, Moja Gradiška