Obavještavamo stanovništvo na povećanu opasnost od pojave i širenja zaraznih bolesti životinja koje se prenose na ljude (zoonoze), kao što je trihineloza i ehinokokoza u sezoni tradicionalnog pripremanja svinjskog mesa za zimnicu i na obavezne preglede mesa na trihinelozu, te mjere sprječavanja pojave, širenja i suzbijanja koje se moraju sprovesti u cilju zaštite zdravlja ljudi i životinja od ovih opasnih zoonoza.
TRIHINELOZA (Trichinellosis)
Trihineloza je parazitska bolest domaćih i divljih životinja. Oboljevaju mesojedi i svaštojedi (svinja, divlja svinja, jazavac, medvjed, lisica, pacov), a od biljojeda konj.
Uzročnik je parazit trihinela spiralis (Trichinella spiralis).
Životni ciklus trihinele se odvija u jednom organizmu. U odraslom obliku parazitira u tankom crijevu, a kao larva u mišićnom tkivu.
Na području opštine Gradiška trihineloza je zadnji put utvrđena u 2017. godini kod jedne divlje svinje, a u toku 2015. i 2016. godine je utvrđena kod dvije divlje svinje i jedne domaće svinje.
S obzirom na kontinuitet pojave područje opštine se smatra područjem sa povećanim rizikom od pojave zarazne bolesti trihineloze.
Trihineloza je na listi zaraznih i parazitskih bolesti Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE), obavezno se prijavljuju nadležnom organu i suzbija po zakonu.
PRENOS I ŠIRENJE BOLESTI
Rezervoar zaraze su zaraženi pacovi i divlje životinje. Najznačajniji za infekciju čovjeka su svinja i pacov među kojima se infekcija održava.
Među pacovima se brzo širi i održava zbog kanibalizma.
Svinje se zaraze jedući zaražene pacove, leševe zaraženih životinja ili nedovoljno kuvane pomije.
Ljudi se zaraze jedući sirovo, sušeno ili nedovoljno termički obrađeno zaraženo meso.
Trihineloza se širi i neadekvatnim uništavanjem zaraženog mesa i nehigijenskog uklanjanja leševa uginulih životinja.
RAZVOJ TRIHINELA
Postoje tri faze u razvoju trihinela: digestivna, migratorna i mišićna, koje se odvijaju u jednom organizmu. Pošto se mišićna trihinela unese u digestivni (probavni) sistem oslobađa se čahure, u tankom crijevu polno sazrijeva, pari se i ženka leže žive larve, koje limfom i krvotokom se raznose po cijelom organizmu, a zadržavaju se u poprečno prugastim mišićima. Smatra se da jedna ženka izbaci oko1500 larvi.
Najčešće pogođena mjesta su mišići grkljana, jezika, dišni i žvakači mišići. U mišićima larva raste, smota se u spiralu, a oko tijela se formira cista, odnosno čahura ili kapsula. Učahurena larva je otporna i ostaje vitalna nekoliko godina.
Ciklus se nastavlja kada učahurenu mišićnu larvu pojede drugi nositelj.
MANIFESTACIJA BOLESTI
Kod životinja infekcija sa trihinelom je uglavnom neprimjetna, dok kod ljudi infekcija sa trihinelom uzrokuje ozbiljnu, tešku i opasnu bolest, koja može imati smrtan ishod.
Kod ljudi period od zaražavanja do pojave prvih kliničkih znakova bolesti može da traje 2 do 7 dana. Klinički znakovi bolesti uključuju: mučninu, povraćanje, bolove u trbuhu, proliv, povišenu tjelesnu temperaturu, znojenje, bolove u mišićima, otok lica i kapaka.
Važno je da se osoba u prvim znakovima probavnih smetnji odmah javi ljekaru, jer pouzdanog lijeka za trihinelozu nema, a u mišićnoj fazi je neizlječiva.
PREGLED MESA NA TRIHINELOZU
Larve trihinela su sitni, obli, spiralni crvi, koji se u zaraženom mesu ne vide golim okom, nevidljive su i mogu se otkriti samo laboratorijskom metodom, metodama vještačke digestije uzoraka mišića korjena dijafragme, mišića jezika ili žvakaćih mišića u propisanoj količini.
Na prisustvo larvi trihinela može se pregledati i komadno meso svinja, komadno meso konja i divljači, kao i proizvodi od mesa svinja, konja i divljači.
Pregled mesa na trihinelozu je obavezan i dozvoljen je samo u ovlaštenim veterinarskim organizacijama metodama vještačke digestije.
Pregled mesa na trihinelozu se mora izvršiti u sljedećim slučajevima:
- u svim slučajevima klanja svinja radi upotrebe mesa za ljudsku ishranu mora se izvršiti pregled mesa na larve trihinela, odnosno kod klanja za javnu potrošnju na svim klaonicama pod veterinarskim nadzorom i kod klanja za potrebe vlastitog domaćinstva, čije je meso namjenjeno potrošnji u vlastitom domaćinstvu,
- kod sve ulovljene divljači (mesojedi i svaštojedi) koja služi za ishranu ljudi mora se izvršiti pregled mesa na larve trihinela,
- u svim slučajevima klanja konja radi upotrebe mesa za ljudsku ishranu mora se izvršiti pregled mesa na larve trihinela,
Sve utvrđene trihinelozne životinje, meso i proizvodi od mesa moraju se prijaviti veterinarskom inspektoru.
Također je obavezno, u cilju sprječavanja pojave, širenja i suzbijanja trihineloze , sprovoditi i sljedeće mjere:
- svinjama ne davati ne prokuvane pomije,
- psima i mačkama ne davati sirove životinjske iznutrice,
- sprovoditi sistemsku deratizaciju i čistiti dvorišta i objekte,
- leševe uginulih glodara sakupljati i neškodljivo uklanjati spaljivanjem,
- higijenski držati životinje i održavati posjed/imanje,
- obezbijedi ekonomska dvorišta i objekte gdje borave životinje od nekontrolisanog ulaska i izlaska ljudi, životinja i vozila,
- sve uginule životinje prijaviti u epizootiološki ovlaštenu veterinarsku organizaciju.
EHINOKOKOZA ( Echinococcosis)
Nakon klanja životinja često se nalaze ciste ehinokoka u jetri i plućima, koje se manifestuju u vidu pojedinačnih cista ispunjenih tečnošću ili više gusto raspoređenih cista u obliku grozda, u narodu poznate kao “vodeni mjehuri”.
Ehinokokozu izaziva mala pantljičara koja živi u crijevu psa, kao trajnog domaćina, a ehinokokozne ciste mogu se utvrditi kod brojnih različitih životinjskih vrsta i ljudi kao prelaznih domaćina.
Zaraženi pas izlučuje jajašca pantljičare fecesom, a sa fecesom dospijevaju i u krzno psa, odnosno na dlaku i u vanjsku sredinu. Jajašca nakon toga pojedu ovce, goveda, svinje i druge vrste i čovjek (zoonoza). Ehinokokozne ciste se mogu razviti u svakom organu prelaznog domaćina, ali najčešće su zahvaćena jetra i pluća.
Ehinokokozne ciste, čak i kad su prisutne u velikom broju, rijetko uzrokuju uočljive znakove bolesti kod domaćih životinja, a kod ljudi mogu izazvati ozbiljne posljedice po zdravlje.
U cilju suzbijanja ehinokokoze svi vlasnici pasa su dužni da prije vakcinacije psa protiv bjesnila, sprovedu čišćenje psa od crijevnih parazita (dehelmintizacija) antiparazitskim sredstvom širokog spektra koje pouzdano ubija zrele i nezrele oblike pantljičare Echinococcus granulosus.
Radi sprječavanja širenja jajašaca u okolinu, obaveza vlasnika psa je da psa, nakon tretiranja, drži najmanje 48 časova u zatvorenom prostoru, a njegov izmet neškodljivo uklanja.
S ciljem sprječavanja širenja ehinokokoze odbačene organe zaklane stoke zabranjeno je davati psima, organi se neškodljivo uništavaju prokuvavanjem i zakopavanjem, odnosno spaljivanjem.
Više informacija potražite u Vašoj veterinarskoj organizaciji ili kod porodičnog ljekara.