Naslovna Info Gradiška Ljubanova višnja najveća u Turjaku (FOTO)

Ljubanova višnja najveća u Turjaku (FOTO)

GRADIŠKA – Stablo višnje u dvorištu Ljubana Subotića, penzionera i voćara, dominira u Turjaku. Ovaj uzorni domaćin uvjeren je da u cijelom potkozarskom kraju nema veće, rodnije i ljepše višnje.

Moja višnja je za tridesetak godina dostigla veliku visinu i debljivu, veoma se razgranala i bogato rađa. Sadnicu sam nabavio u Gradiški, u prodavnici, ne znajući ni koja je vrsta niti šta će biti od nje, da li će rađati i koji je kvalitet plodova. Već naredne godine shvatio sam da je veoma krupna, slatka sa minimalnom gorčinom, više podsjećajući na trešnju, opisuje Ljuban plodove omiljenog stabla.

– Dva puta sam je orezao, razveo grane u širinu i pustio da slobodno raste, da se širi. Sada je najveća u turjačkom kraju. Visoka je minimalno 12 metara jer ljestvama dužine četiri metra mogu dohvatiti trećinu njene visine. Godišnje uberem najviše pedesetak kilograma, ostalo prepuštam pticama, mada ni njih nema, kao nekada – požalio se naš sagovornik na promjene u prirodi, i stalno nestajanje ptica.

Od pentranja po višnji, dodaje Ljuban Subotić pridržavajući se o debelo stablo, sa kojeg se, kako kaže, vide cijelo Lijevče polje i susjedna sela. požalio se da ga bole leđa, da ga koči u nogama ali ne odustaje.

– Nije mi težak ni teret 84 godine, za hodanje po granama. Kada mjerim visinske tačke, onda je moja višnja nekako u ravni sa grbavačkom crkvom, to je moja procjena. Popnem se na vrh, i odatle posmatram okolinu, kako kakva ptica… Ovdje za višnju najbolje štima klima, kvalitetno je zemljište, ima i stajnjaka u blizini, nadmorska visina takođe ima pozitivan uticaj – kaže Ljuban za Srpskainfo.

Osim višanja i trešanja, i ostalo voće je kod Ljubana dobro rodilo. On vjeruje da će imati vagon šljive ali strahuje da, zbog manjak radnika, neće uspjeti sve voće obrati i sakupiti.

– Petrovača dospijeva oko Petrovdana, sredinom jula a oko Ilindana, početkom augusta moguće je od nje peći rakiju. Bijel i sisača dospijeva sredinom augusta a potom, krajem augusta i početkom septembra dozrijeva šljiva savka – oblašnjava Ljuban kalendar dospijeća svojih šljiva.

FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RINGIER

U mnogim selima, kaže, šljiva savka je iskorijenjena ali kod mene su zdrave i dobato rađaju. Imam veliki broj starih stabala šljive, kao i mladih.

Vjerujem u autohtone, starinske voćek koje, ovdje na Kozari uvijek rađaju. Tako je i ove godine te će buradi sa rakijom ponovo biti puna a njegov rakijski kazan star stotinu godina, uskoro će opet biti u funkciji.

Izvor: Srpska info / Milan Pilipović