Naslovna Specijal BILA JE HEROINA, JEDNA OD NAJVEĆIH: Fašiste je izluđivala dobro planiranim akcijama,...

BILA JE HEROINA, JEDNA OD NAJVEĆIH: Fašiste je izluđivala dobro planiranim akcijama, a kozarački kraj je zadužila dok je svijeta i vijeka…

Glavna junakinja naše današnje priče je Diana Budisavljević.

Diana je bila Austrijanka rođena u Innsbrucku 1891. godine, udata za Julija Budisavljevića, ljekara koji je radio kao glavni hirurg na zagrebačkom Rebru u vrijeme Drugog svjetskog rata.

Skupljala je podatke i vodila evidenciju o djeci koja su prolazila kroz Zagreb ili su iz bio kojih razloga bila odvojena od roditelja. Njena kartoteka imala je 12.500 imena. Ova dama iz visokog društva, već početkom Drugog svjetskog rata saznaje za logore. Koristi znanje njemačkog jezika, svoj društveni položaj i veze s vodećim ličnostima u Zagrebu za dobijanje dozvole da iz logora Stara Gradiška, te pomoćnih logora oko Jasenovca, izvlači srpsku djecu.

Diana je tokom rata vodila stenografske bilješke na njemačkom jeziku. Počela je voditi dnevnik 1941. i završila ga 1947. godine. Njena unuka Silvija Szabo, koja je bila profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, prevela je taj Dnevnik, a objavljen je tek 2003. godine.

Priča o spašavanju kozaračke djece nije bila nepoznata, pogotovo u Zagrebu. Puno te djece je ostalo u Zagrebu nakon Drugog svjetskog rata. Bilo je dosta i onih koji su se vratili. Komunistička partija je na sebe uzela ulogu spašavanja i zbrinjavanja te djece, a Dianina uloga u svemu tome bila je potpuno nepoznata. Nije se znalo da je na njenu inicijativu i uz njen trud pribavljena dozvola za spašavanje djece iz ustaških logora, gdje su djeca nakon Kozaračke ofanzive bila zajedno sa svojim majkama.

Nakon što su majke otjerane na prisilni rad u Njemačku, djeca su ostala sama bez ikakve skrbi. To je Diana saznala, jer su ti transporti išli preko Zagreba.Diana započinje tu veliku akciju, služeći se znanjem njemačkog jezika i svojim poznanstvima. Muž joj je bio poznati hirurg i, iako je bio Srbin, radio je na klinici. Preko supruga dolazi u kontakt s liječnicima koji su joj pomagali. Imala je dovoljno hrabrosti da pokuca na vrata zločinca Andrije Artukovića.

Slučajno je upoznala oficira njemačke vojske Gustava von Kocziana koji je odigrao presudnu ulogu u dobijanju dozvole da se djeca mogu preuzeti iz logora. On ju je povezao sa Slavkom Kvaternikom koji je utjecao na svog sina Eugena Didu Kvaternika, da konačno dobije i pisanu dozvolu.

Diana je umrla na današnji dan 1978. godine, posthumno je i odlikovana, a njoj u čast su zadjih nekoliko godina nazvana tri parka: u Zagrebu, Sisku i Beču, a ulice nazvane po njoj su u Prijedoru, Bosanskoj Dubici i Bosanskoj Gradišci.

Izvor: SB