Naslovna Info Gradiška Agronom Momir Cvjetković: Nedopustivo je da Lijevče polje i Potkozarje nema ni...

Agronom Momir Cvjetković: Nedopustivo je da Lijevče polje i Potkozarje nema ni klaonicu ni prerađivački kapacitet

GRADIŠKA – Lijevčanski i potkozarski poljoprivrednici smatraju da im je najmanji problem proizvesti kvalitetne žitarice, povrće, voće, mlijeko ili meso. Smatraju da su udruženja, zemljoradničke zadruge i klasteri neophodni za opstanak poljoprivrede.

Dalibor Dončić, jedan od vodećih domaćih stručnjaka iz oblasti poljoprivrede, smatra da su udruženja, zemljoradničke zadruge i klasteri neophodni za opstanak poljoprivrede. Uporedio je regiju Južnog Tirola sa našom zemljom.

I Južni Tirol je imao u istoriji ratove i trvenja poput nas. U toj regiji kao i kod nas živi nekoliko naroda. Klima im nije ovako dobra , a ni ostali uslovi kao kod nas. Ipak, razvili su tako dobre zadruge i danas su u vrhu, kada je u pitanju evropska i svjetska proizvodnja hrane. Organizovanje, a potom prerada, novi način pakovanja i praćenja svih aktuelnih trendova su neophodnost“, rekao je Dončić, ističući pri tome da su poljoprivrednici iz BiH po znanju i marljivosti među najboljima u regiji.

Sa Dončićem se slaže i agronom Momir Cvjetković. Ovaj istaknuti stručnjak iz oblasti stočarstva kaže da su glavni problemi našeg agrara prekomjeran uvoz i naša neorganizovanost.

“Nedopustivo je da Lijevče polje i Potkozarje nema ni klaonicu niti prerađivački kapacitet. Na drugoj strani savski most je često pretrpan kamionima koji voze živu stoku ili smrznuto meso“, kaže Cvjetković.

Poljoprivrednici vape za zadrugama

Smajo Fajković, veliki proizvođač mlijeka i uzgajivač tovne junadi iz Dubrava kod Gradiške, kaže da je neuređeno tržište najveći problem za domaću poljoprivredu.

Otkup mlijeka ide svojim tokom, zahvaljujući jakom udruženju. Problem je kod tova junadi. To je dug proces, hranimo junad godinu dana, pravimo silažu, sijeno, kupujemo koncentrate, a nismo sigurni da će ih neko otkupiti, niti kolika će cijena biti. Trebaju nam dobra zadruga i naravno prerađivački kapaciteti“, smatra Fajković.

Poljoprivrednici iz BiH su po znanju i marljivosti među najboljima u regiji

Slično razmišlja i Goran Rašković, poljoprivrednik iz Aleksandrovca koji u pet plastenika proizvodi cvijeće. U nekoliko navrata razmišljao je da ugasi proizvodnju.

“Nije ni čudo što nam mladi ljudi odlaze. I ja sam u nekoliko navrata razmišljao da  odem. Nas cvjećare ubi nelojalna konkurencija, neuređeno tržište i izostanak zaštite od države. Kako da se mi odupremo cvjećarima iz Dalmacije koji zimi ne griju plastenike zbog toplije klime, a svoje cvijeće plasiraju na razne načine na bosansko tržište“, pita se Rašković.

Vlast preuzima konkretne poteze

Slavko Dunjić, poslanik u Narodnoj skupštini RS založio se za hitan razgovor sa resornim ministrom. Prema njegovim riječima razgovarat će o formiranju novih zadruga na evropskim principima. Najavio je i inicijativu u lokalnoj vlasti, vezano za prodaju pored magistralnih puteva.

Pokrenuću inicijativu da poljoprivrednici koji prodaju svoje proizvode pored magistralnih puteva moraju imati jednoobrazne drvene štandove, koji će biti lijepi za oko. Neće to biti velika investicija, a na drugoj strani će privući daleko veći broj kupaca, koji iz Evrope prolaze kroz našu opštinu”, rekao je Dunjić.

Ukoliko se problem udruživanja, zadružnog organizovanja , te prerade i plasmana proizvoda ne riješi tokom ove godine, sasvim je izvjesno da će mladi u talasima napustini Lijevče polje i Potkozarje, što će prouzrokovati zakorovljene njive i prazne štale.

Autor: Boško Grgić, agroklub.ba