GRADIŠKA – Na imanju porodice Račić u Novom Selu radno je već prvih dana ove godine. Amanda zajedno sa roditeljima Branom i Tatjanom, obrađuje guščije meso.
Odvaja masnoću i kožice od mesa, džigerice su poseban delikates i idu u posebnu posudu, a potom se melje meso za posebne delicije.
Račići su zaklali pedeset gusaka, othranjenih isključino prirodnom hranom.
-Guske uzgajamo na velikom ograđenom pašnjaku u okviru koga je ribnjak sa šaranom. Imaju dosta prostora, hrane se barskim biljem, dosta hrane pronađu i u ribnjaku, domaćim, veoma kvalitetnim žitaricama ih samo dohranjujemo. Glavni proizvod je guščija mast, koja je veoma ljekovita. Posebno pomaže za liječenje disajnih puteva, kod poteškoća sa plućima ili bronhitisom. Očekujemo da ćemo dobiti 65 litara najkvalitetnije guščije masti, koju pakujemo i skladištimo na hladno – kaže Amanda.
Brano Račić, čovjek sa zlatnim rukama, čega god se dohvati čudo napravi. Kaže da uzgoj, a potom klanje, topljenje masti i prerada guščije masti nije ni malo lak posao, ali se može zaraditi. Guščija mast je veoma tražena u gradovima izloženim većim količinama smoga. Branu dobro poznaju Sarajlije, pomogao je mnogima da „prodišu“.
Ali mast nije jedini proizvod prilikom zimskog klanja gusaka.
-Dimimo najkvalitetnije komade mesa, pravimo kobasice, kulene, paštetu od džigerica. Eh kako su nekada guščiji proizvodi bili traženi i cijenjeni. Bila je čast pred goste iznijeti guščije specijalitete. Oni su još uvijek posebno cijenjeni u hrvatskom Zagorju – kaže Račić.
Brano objašnjava da je veoma zahtjevno izleći guščiće. Namjerava proširiti matično jato, a samim tim i veći dio gusaka za tov, ali nije lako. Napravio je veliki inkubator za leženje guščića i ostale živine.
-U inkubatorima dostižem skoro polovičnu plodnost. Od 100 jaja izleže se oko 45 guščića. Priroda je takva. Ne postižu se bolji rezultati ni prirodnim leženjem. Narednog proljeća ću veći broj gusaka odvojiti da leže na jajima i prirodno izležu mlade. Cilj nam je značajno povećati proizvodnju. Ostalo nam je oko četrdeset gusaka za rasplod, očekujemo poboljšanje, – rekao je Brano.
Novi poslovi već čekaju Račiće. U osam velikih plastenika, koji pokrivaju oko 3,5 dunuma zemljišta uzgajaju rasad povrća, a potom i najkvalitetniju papriku, paradajz, krastavce i drugo povrće. Tržište osvajaju isključivo kvalitetom i činjenicom da uzgajaju zdravo povrće.
-Složni smo, ništa nam nije teško.Ne dijelimo poslove na muške i ženske. Radim u jednoj fabrici, slobodno vrijeme utrošim pomažući roditeljima.Oni su mi velika podrška. Očekujemo mnogo u ovoj godini. Šaran će pristići za izlovljavanje, a poučeni dosadašnjim iskustvom krenućemo i u veliku proizvodnju povrća. Kraj godine je rezervisan za proizvodnju zimnice, koja je sve traženija, – rekla je uvijek nasmijana Amanda Račić.
Brano kaže da se odmara u stolarskoj radionici. Pravi specijalne stolove od topole jagnjide, ponekad napravi i čamac i po koje veslo.
Njihova kuća posljednja je u Novom Selu. Imanje površine sedam hektara je do riječice Mature, koja razdvaja Gradišku od Srpca. Matura im napaja ribnjak, a omogućava i guskama da žive u sasvim prirodnim uslovima. Odmah po završetku poslova oko obrade guščijeg mesa i topljenja masti, sele se u plastenike, počinju pripreme za proizvodnju rasada povrća.
Poslovi na Račića imanju se redaju kao note dobro poznate pjesme. Muzika ih prati dok rade, a rade bez premca.
Autor: Boško Grgić